Podsjetimo, The Guardian je u četvrtak objavio detaljan izvještaj s fotografijama spaljenih stvari, uz svjedočanstva migranata o seksualnim napadima i premlaćivanju, za što optužuju hrvatsku policiju. Ove fotografije britanskom je dnevniku na raspolaganje stavila humanitarna organizacija No Name Kitchen (NNK). U tekstu koji potpisuju Lorenzo Tondo i Amy Hawkins, ista organizacija otkriva i lokacije skrovišta u koja se sklanjaju migranti nakon što ih protjeraju, kao i lokacije osam 'hrpa', na kojima su navodno spaljeni dokumenti i osobne stvari migranata, iako se te lokacije precizno ne navode u tekstu.

'Vezano uz optužbe da hrvatska policija spaljuje stvari oduzete migrantima, obavještavamo Vas kako migranti, prilikom pokušaja nezakonitih prelazaka granice, ostavljaju i odbacuju osobne stvari i stvari koje nose sa sobom, a ponekad ih i uništavaju kako bi otežali identifikaciju jer kao tražitelji međunarodne zaštite žele izbjeći vraćanje iz drugih država članica u Republiku Hrvatsku zato što Republika Hrvatska nije zemlja njihovog odredišta', kaže se, među ostalim, u detaljnom odgovoru MUP-a na ove optužbe, koji možete pročitati ovdje.

Zlostavljanje uz pomoć pasa

The Guardian već šest godina sustavno donosi tekstove u kojima se policija optužuje za nehumano postupanje prema migrantima. Tekstove najčešće potpisuje novinar Lorenzo Tondo, a on je 2018. otvorio ovu temu reportažom iz okolice Velike Kladuše. Tamo je, kako piše, proveo više dana i noći s migrantima iz Sirije, Alžira, Maroka i Pakistana te su mu prepričali jezive detalje navodnog zlostavljanja koje su počinili hrvatski policajci. Migranti su navodili da su ih policajci tukli, najčešće više njih na jednoga, te kako su u nasilju sudjelovali i policijski psi. 'Hrvatsku policiju i posao koji obavlja u zaštiti i nadzoru državne granice u proteklom razdoblju pokušalo se višestruko diskreditirati. Sve što je bilo moguće provjeriti provjerilo se i optužbe su se pokazale netočnima', stajalo je tada u odgovoru MUP-a na spomenute optužbe.

Vraćanje na zelenoj granici

Mjesec kasnije The Guardian je objavio i video snimljen skrivenom kamerom, u kojemu je prikazano vraćanje migranata koji su zatražili azil u Europskoj uniji, tzv. pushback, što je, kako ističu humanitarne organizacije, protuzakonito prema pravu Europske unije. Snimke su, prema tvrdnjama lista, nastale između 29. rujna i 10. listopada 2018. Organizacija Border Violence Monitoring tvrdi kako snimke dokazuju da se Hrvatska, koja ima potpisan sporazum o readmisiji s BiH, ne pridržava nikakvih zakonskih ni formalnih procedura u povratu azilanata iz trećih zemalja, već ih jednostavno izbacuje sa zelene granice. MUP je tada odgovorio kako je postupao u skladu s člankom 13. Šengenskog sporazuma te odvraćao migrante od ilegalnog ulaska u Hrvatsku u skladu sa zakonom.

Je li 'malo sile potrebno'?

U ljeto 2019. situaciju je zakomplicirala tadašnja hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović jer je u razgovoru za švicarsku televiziju na pitanje o tome provodi li hrvatska policija pushback indirektno priznala da se to događa. 'Zašto mislite da je to ilegalno? Govorimo o ilegalnim migrantima, ljudima koji ilegalno žele ući u Hrvatsku i policija ih šalje nazad u Bosnu i Hercegovinu. Raspitala sam se kod ministra unutarnjih poslova, ravnatelja policije i policajaca na terenu i oni su mi potvrdili da ne koriste pretjeranu silu. Naravno da je potrebno malo sile kada potiskujete ljude, ali morate vidjeti i kakav je to teren.' Uslijedila je reakcija Human Rights Watcha, čiji je direktor za Europu i središnju Aziju, Hugh Williamson, pisao predsjednici, ali i ravnatelju EU-ove agencije Frontex, te zatražio da Hrvatska 'prekine s ilegalnom praksom vraćanja ljudi u Bosnu i Hercegovinu'. I o ovoj neugodnoj situaciji za hrvatske vlasti izvijestio je The Guardian.

Propucavanje migranta

Nova salva optužbi stigla je i novom reportažom Tonda iz izbjegličkog kampa Vučjak, ovoga puta u zimu 2019., gdje je novinar razgovarao s prijateljima i rodbinom 18-godišnjeg afganistanskog migranta u kojeg je u pograničnom pojasu navodno pucala hrvatska policija. Novinar je posjetio i ranjenog migranta u KBC-u Rijeka te prenio riječi anesteziologinje Vlaste Orlić Karbić, a ona tvrdi da su pacijentu nanesene ozljede opasne po život. Policija je tada odgovorila da spomenuti slučaj istražuje Državno odvjetništvo, no njihovi nalazi nisu poznati. Tri tjedna prije toga The Guardian je posredstvom bosanskohercegovačkog portala Žurnal prenio i priču dvojice stolnotenisača iz Nigerije koji su nastupali na studentskom prvenstvu svijeta u stolnom tenisu, a hrvatska policija ih je privela i deportirala u BiH tvrdeći da je riječ o ilegalnim migrantima. U ovom slučaju MUP je ustvrdio da policija uopće nije postupala, već da su se nigerijski studenti odjavili iz hostela i napustili zemlju.

Križevi na glavi

Organizacija No Name Kitchen, koja je The Guardianu ustupila fotografije navodnih spaljenih dokumenata i osobnih stvari migranata iz aktualne priče, prvi put se pojavljuje kao izvor informacija u svibnju 2020., kad je objavila fotografije migranata kojima su na glavi sprejom iscrtani križevi, tvrdeći da iza ovog zlostavljanja stoji hrvatska policija. Ponovljene su i optužbe da su policajci koji su navodno iscrtali križeve po glavi migranata uzeli njihovu imovinu, novac i osobne stvari. U ovom je predmetu istragu otvorio i UNHCR te je, kako je tada izvijestio, samo od rujna 2019. do siječnja 2020. hrvatskim vlastima prijavio 100 slučajeva navodnog nezakonitog vraćanja iz Hrvatske u BiH i Srbiju. 'Konstrukcija kako se migrante obilježava znakom križa zbog njihove vjeroispovijesti pokazuje apsolutno neznanje autora članka i unaprijed formiran napad na Republiku Hrvatsku bez poznavanja osnovnih činjenica. Posebice zabrinjava i zaslužuje najoštriju osudu što je ovakav članak, koji očito potiče na vjersku netrpeljivost, plasiran u javnost tijekom mjeseca ramazana', odgovorili su tada iz MUP-a.

Jezivi detalji spolnog zlostavljanja

U listopadu 2020. stigle su dotad najkonkretnije optužbe te su najviše uznemirile hrvatske vlasti, prije svega zato što su zaokupile pozornost povjerenice za unutrašnje poslove EU-a Ylve Johansson. Izvor optužbi ovoga puta bilo je Dansko vijeće za izbjeglice, a ukazalo je na svjedočanstvo skupine migranata iz Bangladeša koji su tvrdili da ih je hrvatska policija spolno zlostavljala. Tvrdili su da su ih policajci skinuli gole, postrojili, ispitivali jesu li gej, a potom ih seksualno zlostavljali granom drveta. Sličan slučaj zabilježen je i godinu kasnije, kad je optužbe protiv hrvatskog graničnog policajca zbog seksualnog zlostavljanja iznijela migrantica iz Afganistana. Tvrdila je da ju je prilikom pretresa skupine migranata skinuo golu te joj prijetio nožem. Nakon ovog slučaja Europska komisija pozvala je hrvatske vlasti da temeljito istraže sve optužbe i poduzmu odgovarajuće radnje, a 2023. žrtve su podnijele tužbu hrvatskom Ustavnom sudu.

MUP je na ove optužbe odgovorio dotad najoštrijim priopćenjem: 'Uporno prikazivanje hrvatske policije kao brutalne i nehumane organizacije sklone pljačkama i zlostavljanju ilegalnih migranata postalo je svakodnevica bez ijednog dokaza. Nakon ozljeđivanja nesretnim slučajem ili u međusobnim fizičkim obračunima, migranti uvijek izjavljuju kako ih je pretukla policija zemlje u koju žele ući. U Turskoj se tako proziva Frontex, u Grčkoj sjevernomakedonska policija, u Srbiji mađarska policija, u Bosni i Hercegovini hrvatska policija itd.', naveli su u MUP-u te dodali da aktivisti nevladinih udruga prenose, a dio medija objavljuje izjave migranata kao gotovu činjenicu, uz senzacionalističke naslove.