Video je dobio preko 400.000 lajkova i ubrzo nakon toga činilo se da svi pričaju o 'tihom odustajanju' kao novom vrućem trendu. Odjednom su svi imali nešto reći o toj temi, komičari su zbijali šale, a čak je i popularni dr. Phil posvetio tome cijeli talk show.

Početkom nove godine 'tihi otkaz' se manje pojavljivao na TikToku, kao i pretraživanje tog pojma na Googleu. Business Insider u članku naslovljenom 'RIP, tiho odustajanje' javlja da se vraća 50-satni radni tjedan nakon što su neke tvrtke, posebno one iz IT sektora, počele s otpuštanjima i blokadama otvorenih pozicija. No dok 'tihi otkaz' trenutno može izgledati kao još jedan prolazni trend, stručnjaci kažu da je etos odustajanja tu da ostane - iako zapravo nije riječ o novom trendu, piše Guardian.

Od 2000., kada je Gallup počeo istraživati angažman zaposlenika, između 13 i 20 posto Amerikanaca izjavilo je da su aktivno neangažirani na poslu. Za neke to funkcionira posve jednostavno: obavite svoj posao, odete kući i zaboravite na njega. To što se nešto što su mnogi ljudi oduvijek radili tretiralo kao novi trend pokazuje koliko je pandemija covida utjecala na odnos prema poslu, tjerajući mnoge da preispitaju svoje prioritete. Jesu li stavljali posao ispred obitelji, prijatelja, vlastitog zdravlja?

Promjenu je priznao i šef američke javnozdravstvene službe Vivek Murthy, čije su smjernice iz listopada potaknule menadžere da slušaju radnike, povećaju plaće i ograniče komunikaciju izvan radnog vremena. 'Danas je sve više radnika zabrinuto oko toga kako spojiti kraj s krajem, nositi se s kroničnim stresom i boriti se da uravnoteže zahtjeve posla i osobnog života. To sve više utječe na njihovo mentalno zdravlje', poručio je Murthy, dodajući da radnici više ne smatraju prihvatljivim žrtvovanje svog zdravlja i obitelji u ime posla.

U svojoj knjizi 'Važnost rada u doba neizvjesnosti' profesor Bostonskog koledža David Blustein poručuje da su čak i prije pandemije ljudi osjećali nesigurnost zbog svog posla. 'Radnici u posljednjih 50 godina sve su više gubili autonomiju i zaštitu te su bili tretirani kao roba', navodi Blustein, dodajući da su tvrtke stavile profit u prvi plan, a ljudi to osjećaju.

Harvardsko istraživanje iz 2015. procijenilo je da bi stres na radnom mjestu zbog otpuštanja, nesigurnosti radnog mjesta i zatrovane poslovne kulture mogao uzrokovati više od 120.000 smrti i 190 milijardi dolara troškova zdravstvene zaštite godišnje. I to prije pandemije.

Tihi otkaz reflektira preispitivanje institucije rada i individualnog odnosa prema zahtjevima posla, kaže Blustein. On smatra da će se manifestacija tog trenda, iako se čini da je on u silaznoj putanji, vjerojatno zadržati kao organski i dinamičan proces. Također smatra da je povezan s razdobljem tzv. velike ostavke, kada je stopa radnika koji su svojevoljno napustili svoja radna mjesta skočila s 1,6 posto u travnju 2020. na tri posto u studenom 2021. – najviše otkad se vodi evidencija. Više od 47 milijuna Amerikanaca dalo je otkaz na poslu tijekom 2021., a većina je to obrazložila niskom plaćom, nemogućnošću napredovanja i osjećajem da ih se ne poštuje.