Ovog tjedna u Trumpovu zabavniku: Demencija, verbalni sukob s 'diktatorom' i... carine!

U prošlotjednom skeneru mogli ste pročitati da je Donald Trump nazvao Volodimira Zelenskog diktatorom. E pa izgleda da je zaboravljivost prethodnog američkog predsjednika Joea Bidena zarazna jer se Trump toga više ne sjeća. 'Ja sam to rekao? Ne vjerujem da sam to rekao', kazao je tijekom susreta s britanskim premijerom Keirom Starmerom.

Trump je u petak s 'diktatorom' trebao potpisati sporazum o mineralima, kojim Ukrajina otvara svoje rudno bogatstvo SAD-u. Činilo se kao gotova stvar, ali s američkim prevrtljivcem ništa nije sigurno. Došlo je do žestokog verbalnog okršaja Trumpa i njegova potpredsjednika J. D.-ja Vancea sa Zelenskim. Sve zbog toga jer novi američki superdvojac smatra da Zelenski nije dovoljno zahvalan za dosadašnju pomoć. Bio je to razgovor velmoža i vazala iz kojeg je kao najveći pobjednik izašao onaj koji je sve to gledao iz Moskve.

Trump se nakon toga oglasio na svojoj društvenoj mreži Truth Social. Onime što je poručio, Ukrajinci bi trebali biti jako zabrinuti.

'Danas smo imali vrlo značajan sastanak u Bijeloj kući. Doznalo se mnogo toga što se nikada nije moglo razumjeti bez razgovora pod takvom vatrom i pritiskom. Nevjerojatno je što dolazi do izražaja kroz emocije, a ja sam utvrdio da predsjednik Zelenski nije spreman za mir ako je Amerika uključena jer smatra da mu naša uključenost daje veliku prednost u pregovorima. Ne želim prednost, želim MIR. Omalovažavao je Sjedinjene Američke Države u njihovom cijenjenom Ovalnom uredu. Može se vratiti kada bude spreman za mir', napisao je Trump.

Tko je koga omalovažavao ocijenite sami, a nakon što je Zelenski 'potjeran' iz Bijele kuće, pognuta repa (ili pak s punim poštovanjem) oglasio se na X-u.

'Hvala, Ameriko, hvala ti na podršci, hvala na ovom posjetu. Hvala, predsjedniče, Kongresu i američki narode. Ukrajina treba pravedan i trajan mir i radimo upravo za to', napisao je Zelenski. Pametniji, kažu, popušta, ili pak onaj koji ima više za izgubiti.

A dok Trump sa Zelenskim vodi verbalne ratove, njegov čovjek i jedan od kandidata za zamjenika ministra obrane, milijarder Stephen Feinberg odbio je reći da je Rusija napala Ukrajinu.

Prije Zelenskog, ovaj tjedan su zbog promjene retorike Washingtona prema Putinu i prema EU-u te razgradnje transatlantskih odnosa u Bijelu kuću doputovala čak dva europska čelnika.

Starmer je brže-bolje preskočio Baru kako bi pozvao Trumpa da osigura sigurnosni 'zaštitni mehanizam' za europske snage koje bi mogle sudjelovati u potencijalnoj mirovnoj misiji u Ukrajini nakon što se zaključe mirovni pregovori. Trump ga je potapšao po ramenu, uvjeravajući ga da se Rusija pristojno ponaša i da neće ponovno napasti Ukrajinu.

Prije Starmera je i francuski predsjednik Emmanuel Macron posjetio Trumpa, tražeći 'sigurnosna jamstva' kako bi se izbjegao ponovni Putinov napad, no on je to pitanje pokušao izbjeći. Upitan hoće li uvjeriti ruskog predsjednika da prihvati europske trupe kao mirovne snage, odgovorio je potvrdno. Ipak, nakon toga iz Rusije mu je stigao 'njet'.

U međuvremenu je u Vijeću sigurnosti usvojena američka, suzdržanija rezolucija o Ukrajini, a u Općoj skupštini prošla je europska, u kojoj se jasno inzistira na tome da se Rusi moraju povući sa svih okupiranih područja, uključujući Krim. Jedina članica EU-a koja je glasala protiv europske rezolucije bila je Mađarska, a Aleksandar Vučić rekao je da je bila greška što je joj je Srbija iskazala podršku.

Ne smijemo zaboraviti ni omiljeni hobi američkog predsjednika - carine. Najavio je da će ih uvesti za uvoz robe iz EU-a te da će one iznositi 25 posto. Europljani su mu gordo odgovorili: 'Čekamo te, uljepšaj nam dan!', odnosno zaprijetili mu da će odgovoriti istom mjerom.

AI video govori više od milijun riječi: Svaki komentar je suvišan

Europu će spasiti njemačko-francuska osovina?

Europa je stjerana u kut i dok se potencijalno ruši zapadni svijet kakav poznajemo od Drugoga svjetskog rata, liberalni konzervativac ispred demokršćanske stranke CDU-a Friedrich Merz na putu je da preuzme vlast u Njemačkoj – najvažnijem europskom gospodarstvu – i uzdrma krajolik EU-a u cjelini.

Ovaj apologet slobodnog tržišta u pobjedničkom govoru na izborima je najavio velik zaokret u njemačkoj i europskoj politici, ne samo u odnosu na prethodnu pretežito lijevu vladu semafor-koalicije pod Olafom Scholzom, nego i na vladavinu CDU-ove Angele Merkel, a koja je preuzela mnoge lijeve politike.

Merz namjerava napraviti mnoge bolne rezove u državnim davanjima i pustiti tržište da prodiše, a u fokusu mu je i oštrija migrantska politika. Otvorio je prostor i za zaokret u politici prema nuklearnoj energiji te prema Kini.

Kakve će kompromise pritom morati raditi, ovisi o tome s kime dogovori suradnju. Zasad je najizglednija velika koalicija sa socijaldemokratima, a koji su na izborima u Njemačkoj doživjeli debakl.

U svom je izrazito važnom govoru pokazao da prijetnje SAD-a vidi kao priliku da se Europa osamostali. Kako to misli napraviti? Revitalizacijom njemačko-francuske osovine.

A koliko je pritom ozbiljan i koliko vrijeme za Europu brzo curi, pokazao je izrazito brzim posjetom francuskom predsjedniku, samo tri dana nakon njemačkih izbora. Macron je dulje vrijeme stavljao fokus na razvoj europskih obrambenih snaga, a Nijemci su se držali NATO-a. Sa sadašnjim odnosima snaga, Njemačka bi vrlo skoro mogla promijeniti svoj stav o tom pitanju.

Papa nikada nije bolestan dok ne umre: Ta izreka više ne vrijedi

I dok cijeli svijet jednim okom prati kolaps postojećega svjetskog poretka, drugo oko mu je još uvijek na zdravstvenom stanju pape Franje, a on se od 14. veljače nalazi na liječenju u rimskoj bolnici Gemelli zbog obostrane upale pluća.

Papa se činio bolje, ali se u petak navečer zdravstveno stanje poglavara Rimokatoličke crkve, pogoršalo.

'Sveti je Otac danas u ranim poslijepodnevnim satima, nakon jutra provedenog u izmjeničnoj respiratornoj fizioterapiji i molitvi u kapelici, doživio izoliranu epizodu bronhospazma. Međutim, to je dovelo do epizode povraćanja s aspiracijom i naglog pogoršanja njegovog respiratornog stanja. Svetom Ocu je odmah učinjena bronhijalna aspiracija i uvedena neinvazivna mehanička ventilacija, što je rezultiralo dobrim odgovorom u smislu izmjene plinova. Ostao je budan i orijentiran cijelo vrijeme, surađujući s terapijskim manevrima. Prognoza, dakle, ostaje suzdržana. Ujutro je primio euharistiju', izvijestio je Tiskovni ured Svete Stolice.

No i dok leži u bolnici, zagovornik veće otvorenosti i transparentnosti Crkve Jorge Maria Bergoglio je 'provjetrava'. Stara izreka kaže da 'papa nikada nije bolestan dok ne umre', a Vatikan svojom komunikacijom u posljednja dva tjedna pokazuje da ona više ne vrijedi.

Jedan od najvećih tabua u Vatikanu stoljećima je bilo otvoreno govoriti o papinu zdravlju – to se smatralo profanim. A otkako je Franjo zaprimljen u bolnicu, Ured za tisak Svete Stolice objavljuje dnevna izvješća o njegovu zdravstvenom stanju.

Vatikanski dužnosnici nisu javno govorili o razlozima ove promjene, ali privatno je nekoliko dužnosnika izrazilo zabrinutost zbog širenja dezinformacija.

Naime ubrzo nakon što je poglavar Crkve primljen u bolnicu, na društvenim medijima počelo se tvrditi da je primio posljednje pomazanje i umro. Počele su kružiti i lažne fotografije, generirane umjetnom inteligencijom, prema kojima ga se na životu održava pomoću respiratora.

Vatikan je izgleda napokon shvatio da je bolje biti transparentan nego dopustiti da teoretičari urota odrađuju komunikaciju umjesto njih.

Privilegirani milijarder 'digao živac' Pentagonu, FBI-u, sindikatima…

Kakav bi to skener bio bez Elona Muska? Trumpov najdraži tehnobarun ponaša se prema američkim državnim službenicima kao da su zaposlenici Tesle. S time da je naišao na puno tvrđi orah. Njegov mail s pitanjem: 'Što ste radili prošli tjedan?', iznervirao je, blago rečeno, mnoge državne službenike i unio kaos u državni birokratski aparat, ionako već sluđen Muskovim mušicama.

Uz Trumpovu potporu dobio je zadatak srezati državnu potrošnju, a onda se sjetio da saveznim zaposlenicima pošalje mail u kojem je zatražio da mu dostave približno pet točaka sa sažetkom svojih radnih postignuća. Pritom je naglasio da će 'neodgovaranje biti smatrano ostavkom'.

Nije dugo trebalo čekati na lavinu reakcija. Najžešći je bio čelnik najvećeg sindikata državnih službenika (AFGE) Charles Ezell.

'To je okrutno i nepoštovanje prema stotinama tisuća veterana koji služe svojoj zemlji u državnoj službi. Prisiljavati ih da pravdaju svoje radne zadatke pred ovim otuđenim, privilegiranim milijarderom, koji nikada nije radio nijedan sat poštene javne službe, jednostavno je sramotno.'

Unutar same administracije došlo je do raskola. Pentagon je svojim zaposlenicima poručio da ne odgovaraju na Muskov e-mail, a isto su učinili FBI, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo obrane, Državno tajništvo i obavještajne službe. S druge strane, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi te Ministarstvo prometa naložili su zaposlenicima da pošalju tražene informacije.

Ono što je produbilo kontroverzu jest otkriće da bi podaci prikupljeni ovim zahtjevom mogli biti korišteni za analizu putem naprednih sustava umjetne inteligencije. Pretpostavlja se da bi veliki jezični model trebao analizirati odgovore zaposlenika kako bi se odredilo koji su poslovi ključni, a koji ne. Musk je kasnije negirao da je AI uopće potreban za procjenu, tvrdeći da je cilj bio testirati prisutnost i sposobnost zaposlenika da odgovore na jednostavan upit.

Sve je to kulminirao kada je više od 20 zaposlenika Odjela za učinkovitost vlade (DOGE) podnijelo ostavke. U zajedničkom pismu rekli su da odbijaju koristiti svoju tehničku stručnost za 'demontiranje kritičnih javnih usluga'. 'Zakleli smo se služiti američkom narodu i poštovati Ustav, ali sada je postalo jasno da to više ne možemo činiti.'

Muska sve manje vole i - Kanađani. Peticiju kojom se traži oduzimanje kanadskog državljanstva najbogatijem čovjeku svijeta potpisalo je više od 170.000 ljudi.

Što ima u našem sokaku? Dodiku šest godina zabrane političkog djelovanja

Došao je i taj dan: neposlušni i svojeglavi čelnik Republike Srpske Milorad Dodik nepravomoćno je osuđen na godinu dana zatvora (kazna koja se može otkupiti za 18 tisuća eura), ali i puno bolnijih šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika međunarodne zajednice Christiana Schmidta.

Politička kriza u BiH nakon te presude se produbila, a retorika između ključnih aktera u zemlji zaoštrila.

Braća Rusi, Aleksandar Vučić i Viktor Orban odmah su se nakon presude digli na zadnje noge, a dan uoči presude Dodiku je podršku dao i bliski Trumpov suradnik i bivši odvjetnik te gradonačelnik New Yorka Rudy Giuliani, pojavivši se na njegovu skupu.

Dodik je pak pokazao Schmidtu srednji prst i objavio tjeralicu za njim. Test je to sada za europsku i svjetsku politiku jer je pitanje što slijedi nakon ove presude.

On ovaj put doduše ne spominje secesiju Republike Srpske, ali najavljuje povratak na izvorni Dayton. Narodna skupština odbacila je u međuvremenu presudu Suda BiH, a u četvrtak navečer usvojila je zakone o zabrani rada pravosudnih i sigurnosnih institucija BiH na području tog entiteta. I dok Dodik sve to naziva zaštitom ustavnog poretka, vodeća bošnjačka Stranka demokratske akcije (SDA) okarakterizirala je njegove postupke kao pokušaj državnog udara.

A što kaže čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović, čovjek koji se ne smije zamjeriti ni međunarodnoj zajednici, a ni svom dugogodišnjem savezniku Dodiku? Nakon presude - ama baš ništa - osim kratkog diplomatskog odgovora o posvećenosti miru i sigurnosti u BiH. Nakon izvanredne proširene sjednice predstavništva HDZ-a BiH o 'izazovima aktualnog političkog trenutka' u petak, bio je ipak malo rječitiji. Čović je trenutno na vrlo nestabilnom terenu između 'ustavnog domoljublja', koje često voli zazivati, i osuđenog saveznika te se mora opredijeliti na kojoj stolici će sjediti. Zasad će, kako kaže, poštovati ustav, ali neće okrenuti leđa Dodiku.

Kuća strave u Brčkom: Koliko se mraka krije u ljudima?

Trgovina ljudima jedan je od najgnjusnijih zločina. Još kad su u to uključena djeca, čovjek se zapita koliko duboko može pasti ljudsko biće u žeđi za novcem.

Osam osoba uhićeno je nakon što je policija u Brčkom, na sjeveru Bosne i Hercegovine, otkrila kuću strave, u kojoj je pronađeno više desetaka djece, uključujući šestero s hrvatskim putnim ispravama. Prema sumnjama istražitelja, djeca su mogla biti dio međunarodnog lanca trgovine ljudima.

Policija distrikta Brčko potvrdila je da su uhićene osobe osumnjičene za trgovinu ljudima, djecom te zanemarivanje i zlostavljanje maloljetnika.

Djeca su pronađena 25. veljače, a prema neslužbenim informacijama, riječ je o 31 maloljetnoj osobi, od kojih su neke mlađe od godinu dana. Svi su maloljetnici premješteni na sigurno te se provodi provjera identiteta i utvrđuje njihovo podrijetlo.

Hrvatski MUP potvrdio je da šestero djece ima hrvatske putne isprave, stoga se provjerava njihova autentičnost i moguća povezanost sa slučajem trgovine ljudima.

Među uhićenima je i žena, državljanka Italije, koja je čuvala djecu, kao i državljanin BiH i njegov sin. Mediji u BiH objavili su da su među prvima privedeni Zahida Đ., njezin sin Alija Đ. te Viki P.

Tema za bijeg s trećeg kamenčića od Sunca: Zašto je Mars crven?

U bijegu od ljudske gluposti i zla ovotjedni skener završit ćemo svemirskom temom, odnosno odgovorom na pitanje zašto je Mars crven.

Dosadašnja teorija glasila je da njegova karakteristična boja potječe od hematita, suhog željeznog oksida. Međutim novo istraživanje sugerira da bi mineral odgovoran za Marsovu sramežljivu crvenu mogao biti ferihidrit – oblik željeznog oksida koji nastaje u prisutnosti hladne vode.

Tradicionalna teorija kaže da je željezo u marsovskim stijenama oksidiralo u doticaju s atmosferom nakon nestanka jezera i rijeka. No nova analiza upućuje na prisutnost ferihidrita, koji nastaje u vodi, sugerirajući da je Mars nekoć bio znatno vlažniji.

Tim istraživača koristio je podatke dobivene pomoću svemirskih letjelica, uključujući ESA-in Mars Express, NASA-in Mars Reconnaissance Orbiter te rovere Curiosity i Opportunity. Kamera CaSSIS na orbiteru ExoMars omogućila je istraživačima da stvore simulaciju marsovske prašine na Zemlji, što je pomoglo u analizi minerala.

U laboratoriju su znanstvenici proizveli sintetičku marsovsku prašinu koristeći različite željezne okside. Uzorci su analizirani rendgenskim uređajima, a otkriveno je da ferihidrit pomiješan s bazaltom najbolje odgovara sastavu Marsove prašine.

'Otkriće da je ferihidrit možda odgovoran za crvenu boju Marsa sugerira da je tekuća voda na njemu nekoć bila mnogo raširenija nego što se ranije mislilo', rekao je Valantinas. 'Ako je Mars imao tekuću vodu, to je značajan pokazatelj da je možda imao uvjete pogodne za život.'

Iako studija nije precizno odredila kada je ferihidrit nastao, znanstvenici pretpostavljaju da je formiran prije otprilike tri milijarde godina, u razdoblju prijelaza iz toplijeg i vlažnijeg u današnje suho i hladno okruženje.

'Ove hipoteze mogu se potvrditi kada budu doneseni uzorci s Marsa', rekao je Colin Wilson, znanstvenik koji sudjeluje u ESA-inoj misiji Trace Gas Orbiter. 'Kada ih analiziramo u laboratorijima na Zemlji, moći ćemo precizno odrediti koliko ferihidrita sadrži marsovska prašina i što to znači za povijest vode i potencijalnog života na Marsu.'