Izvanredno stanje za jednu noć

Kad se vojni puč dogodi u nekoj opskurnoj azijskoj ili afričkoj zemlji, zapadni svijet obično gleda na to pomalo posprdno. No kad se takav događaj odvije u 12. ekonomiji svijeta, sve se ljulja. Upravo takav splet okolnosti dogodio se u Južnoj Koreji, čiji je predsjednik Yoon Suk-yeol u utorak proglasio izvanredno stanje kako bi, priopćio je, 'zaštitio slobodnu Koreju od prijetnje sjevernokorejskih komunističkih snaga'. Ubrzo se ispostavilo da je Sjeverna Koreja bila tek babaroga kojom je Yoon plašio svoj narod, a da je pravi razlog proglašavanja izvanrednog stanja činjenica da se ne može dogovoriti s oporbom, koju je na izborima 2022. pobijedio s tek 0,7 posto glasova prednosti. Yoon je godinama, naime, ulagao veto na sve prijedloge oporbe, čiji je vođa Lee Jae-myung njegov glavni politički protivnik.

Ovog tjedna tikva je pukla nakon što je oporba našla dovoljno ruku kako bi srušila prijedlog proračuna, a glavni motivator bila je činjenica da je prva dama Kim Keon-hee uhvaćena s prstima u pekmezu, prihvaćajući luksuzne darove i kemijajući dionicama tvrtki. Oporba je dovoljno politički snažna da izvede ljude na ulice zbog te teme, a predsjednik ima dovoljnu kontrolu nad represivnim aparatom da izvede policiju. Srećom, nakon što je vidio bijes naroda, Yoon je sam povukao odluku o izvanrednom stanju i pokunjeno se ispričao narodu. Ovdje, na njegovu nesreću, priča ne završava - na potezu je tužiteljstvo te je otvorilo istragu protiv predsjednika Yoon Suk-yeola, ministra unutarnjih poslova i smijenjenog ministra obrane zbog pokušaja nametanja izvanrednog stanja, a vlada će u subotu glasati o njegovom opozivu.

Selo gori…

Turbulentno je i u još jednoj od najmoćnijih svjetskih ekonomija. Kao što smo najavili u prošlotjednom Skeneru, nedugo nakon njemačke pala je i francuska vlada. Premijer Michel Barnier podnio je ostavku u četvrtak nakon što su krajnje desni i lijevi zastupnici glasali za rušenje njegove vlade. Za francusku političku povijest ovo je uistinu tektonski događaj - nijedna francuska vlada nije izgubila povjerenje u parlamentu još od Georgesa Pompidoua 1962. godine. Razlog pada vlade je Barnierov neuspjeh u pokušaju da progura nepopularni proračun kroz parlament bez glasanja.

U nacrtu proračuna predviđala se ušteda u iznosu 60 milijardi eura kako bi se smanjio veliki deficit, no u tim rezovima desno Nacionalno okupljanje Marine Le Pen, ali i lijeva Nepokorena Francuska, uz podršku sindikata, vidjeli su i rezove u plaćama i mirovinama. Kako je cijela situacija opasno zaljuljala francusku ekonomiju – recimo, premija rizika za francuske državne obveznice skočila je kao nikad u 12 godina – Macron pokušava ekspresno pokrpati situaciju postavljanjem novog premijera prije subote, kad se u Parizu, nakon Olimpijskih igara, odvija drugi prijelomni događaj za francusku državu u protekloj godini. O njemu nešto više u sljedećoj priči.

…a Notre Dame se češlja

Riječ je o otvaranju legendarne pariške katedrale Notre Dame nakon pet i pol godina obnove, a koja je u pravoj francuskoj maniri bila obilježena brojnim kontroverzama. Sjećate se, Notre Dame je izgorjela u travnju 2019., a uzrok požara službeno još uvijek nisu uspjeli utvrditi – prema jednoj teoriji kriv je opušak, a prema drugoj električne instalacije. Godinama su se svađali oko toga kako bi se Notre Dame trebao obnoviti. Macron je inzistirao na tome da se uvrsti element modernizma, a Brigitte Macron čak je poslala kreativnu ideju: kako je posvjedočila tadašnja ministrica kulture Roselyne Bachelot, njezin prijedlog podsjećao je na 'falus s postoljem okruženim zlatnim kuglama'. Na kraju je ipak izgrađena replika starog tornja, uz djelomičan ustupak Macronu u obliku šest novih vitraja s radovima suvremenih umjetnika.

Na otvorenje obnovljene Notre Dame stiže i Donald Trump, kojeg je u prvom mandatu Macron, za razliku od drugih svjetskih lidera, znao ukrotiti. Možda se i toga sjećate – povodom proslave Dana Bastille složio je impresivnu vojnu paradu na koju je i Trump zinuo, u toj mjeri da je isto poželio ponoviti u SAD-u, ali da 'bude još bolja'. Ovoga puta Macron je u vrlo nezavidnoj poziciji: em mu je upravo pala vlada, em ga Trump ne šljivi pet posto na temu Ukrajine, em prijeti trgovinski rat s Europom. Živo nas zanima kakav će mu sad performans prirediti.

Građanski rat ili 'pomirenje s narodom'

Rat u Ukrajini i užas u Pojasu Gaze skrenuli su pozornost svjetske javnosti s rata koji je u proteklih deset godina bio među najkrvavijima na svijetu. Riječ je o građanskom ratu u Siriji, koji je po konzervativnim procjenama odnio gotovo pola milijuna života, a dao je najviše izbjeglica od svih ratova u regiji. Da bi ga vratili u fokus svjetske javnosti, pobrinuli su se džihadistički pobunjenici jer su na nekoliko najjačih frontova totalno zatekli vlast Bašara al Asada. Džihadistička skupina poznata kao Hayat Tahrir al Šam (HTS) i saveznici koje podržava Turska posljednjih su dana zauzeli pedesetak gradova, nakon osam godina osvojili su veći dio Alepa, a ušli su i u Hamu. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan poručio je Al Asadu, kojega u ovom sukobu podupiru Hezbolah, Iran i Rusija, da se 'mora pomiriti sa svojim narodom'. Da bi stvar bila još kompliciranija, na sjeveroistoku zemlje dio područja drže i Kurdi, koji nisu oduševljeni ni Erdoganom i džihadistima, a još manje Al Asadovim režimom koji im je ubio i otjerao milijune ljudi. Zapad šuti i poziva na deeskalaciju i političko rješenje, no teško da će se to tek tako dogoditi.

'Teroristički akt nad svinjama'

Još jedan sukob koji se pritajio, pa ponovo eksplodirao tijekom vikenda, onaj je na Kosovu. Ovoga puta je došlo do nečega što premijer Kosova Albin Kurti naziva 'terorističkim činom Srbije', a predsjednik Srbije Aleksandar Vučić zove 'hibridnim napadom na Srbiju'. Prema informacijama s kosovske strane, na vodotoku Ibar – Lepenac, koji dovodi vodu u dvije termoelektrane koje generiraju gotovo svu električnu energiju na Kosovu, došlo je do eksplozije. Navodno je uhićeno sedam osoba, a kod njih je zaplijenjen arsenal oružja, eksploziva i uniformi. Vučić tvrdi da napad nema veze sa Srbijom, a o osobama koje su privedene kaže da su bile na svinjokolji. 'Čovjek pravio kobasice, dobili su i fotografije. Morali su ga pustiti. Bio je ozbiljan teroristički akt nad svinjama', sarkastično će Vučić. Da napetosti ne bi bilo samo na Kosovu, pobrinuo se Vučićev vjerni sekundant Milorad Dodik. On je povukao svoje ministre s izvanredne sjednice Vijeća ministara BiH samo zato što je dan prije u neformalnom posjetu Sarajevu bio Albin Kurti. Ukratko, u regiji je i dalje burno.

Kavkaski gambit

A burno je i na ulicama Tbilisija, gdje ne prestaju prosvjedi tisuća ljudi protiv nacionalno-konzervativne vlade, čija je vodeća stranka Gruzijski san zaustavila proces te zemlje prema članstvu u Europskoj uniji. Na ulicama se već danima događaju masovna privođenja pobunjenika, pršte gumeni meci i prskaju vodeni topovi, a u srijedu je počelo i privođenje političara. Nakon sastanka oporbe maskirani muškarci priveli su jednog od njenih vođa, Zuraba Japaridzea. Europska unija je pobjesnjela, šefica diplomacije EU-a Kaja Kallas sipa priopćenje za priopćenjem, a premijer Irakli Kobakhidze i dalje inzistira na tome da prekid pregovora s EU-om ne znači i približavanje Rusiji. Malo tko mu vjeruje.

A gdje je pečat?

Nakon što smo ušli u Schengen, mogli bismo možda konačno uživati u totalnoj slobodi kretanja, jer, barem prema prijedlogu Europske komisije, pasoške kontrole s udaranjem pečata konačno odlaze u povijest. EES, novi elektronički sustav koji će registrirati ulaske i izlaske iz Europske unije, trebao bi se početi ubrzano uvoditi, a države članice imale bi šest mjeseci za punu primjenu toga. Uvođenje će, dakako, biti postupno, jer sve zemlje nikako ne mogu biti spremne odjednom, a sustav će bilježiti i pohranjivati informacije o datumu, vremenu i mjestu ulaska te izlaska državljana zemalja izvan EU-a koji prelaze EU-ove granice. Automatski će izračunavati trajanje dopuštenog boravka tih državljana trećih zemalja i izdavati upozorenja državama članicama EU-a o isteku razdoblja dopuštenog boravka. Primjenjivat će se na osobe kojima je potrebna viza za kratkotrajni boravak i na one koji dolaze iz zemalja izvan EU-a izuzetih od obveze posjedovanja vize.

Bill Gates ispao iz prvih 10 najbogatijih ljudi na svijetu

William Henry Gates III., među narodom poznatiji kao Bill Gates, više nije među 10 najbogatijih ljudi na svijetu. Osnivač Microsofta dug niz godina dičio se titulom najbogatijeg stanovnika Zemlje, ali u zadnje vrijeme klizi sve niže na Forbesovoj ljestvici. Gatesovo bogatstvo značajno se smanjilo zbog, između ostalog, podjele imovine u razvodu od Melinde French Gates. Njegovih 107 milijardi dolara sad je dovoljno tek za 14. mjesto na tablici i prvi put od 1991. Gates nije u top 10. Daleko na vrhu je sveprisutni Elon Musk, čije je bogatstvo tijekom studenog poraslo za nevjerojatnih 25 posto, na 330 milijardi dolara, na krilima rasta dionica Tesle i vrijednosti njegovog AI startupa. Vrijednost Tesle skočila je nakon što je Muskov kompanjon Donald Trump pobijedio u utrci za Bijelu kuću.

Trump 'gurnuo' bitcoin iznad 100 tisuća dolara

Novi-stari američki predsjednik Donald Trump prije nekoliko godina nazvao je kriptovalute 'velikom prijevarom'. Ove godine, tijekom kampanje, promijenio je ploču. Uz mnoga velika obećanja, najavio je kako će SAD učiniti 'kriptoprijestolnicom svijeta' te razmišlja o stvaranju strateških nacionalnih rezervi bitcoina. Prvi korak u tome je izbor velikog zagovornika kriptovaluta Paula Atkinsa za šefa moćne Komisije za vrijednosne papire i burzu (SEC). Njegov zadatak bit će olabaviti regulatorno okruženje za digitalni novac. Sve to dovelo je do snažnog rasta bitcoina. U četiri tjedna od Trumpove velike izborne pobjede najpopularnija kriptovaluta je više nego udvostručila vrijednost, prvi put probivši granicu od 100.000 dolara. Prema pisanju Financial Timesa, do promjene stava Trumpa prema digitalnom novcu došlo je nakon što su mu veliki kriptoinvestitori financirali kampanju. Osim zbog Trumpa, uspon bitcoina također je potaknut priljevom novca najvećih fondova u kriptovalute, koji uključuju BlackRock i Fidelity, koji su zaradili milijarde otkako su u siječnju dobili regulatorno odobrenje za to.

Indijski blockbuster lijekovi vs. smrtonosne superbakterije

Bolivudski blockbusteri nisu za svakog. Spoj indijske glazbe, običaja i plesa previše je za mnoge filmoljupce. Iz Indije sad stiže najava potpuno drugačijih blockbustera iz svijeta medicine. Antibiotici sve više posustaju u ratu sa superbakterijama, mikroorganizmima otpornim na liječenje. Prema časopisu The Lancet, ove bakterije uzrokovale su 1,14 milijuna smrti diljem svijeta 2021., a Indija je jedna od najteže pogođenih zemalja. Samo 2019. godine infekcije otporne na antibiotike u toj zemlji odnijele su oko 300.000 života, uključujući 60.000 novorođenčadi. No na horizontu se pojavljuje nada u obliku novih lijekova. Enmetazobaktam, prvi indijski antibiotik koji je odobrila američka FDA, neutralizira enzime bakterija i time vraća učinkovitost drugim lijekovima. Također, Zaynich, novi antibiotik tvrtke Wockhardt, u trećoj je fazi ispitivanja, a Nafitromicin je obećavajući oralni tretman za pneumoniju s 97 posto uspješnosti. Zaynich opisuju kao 'revolucionaran i jedinstven novi antibiotik dizajniran za borbu protiv svih velikih superbakterija'. Primijenjen je na 30 kritično bolesnih pacijenata u Indiji koji nisu reagirali ni na jedan drugi antibiotik. Nevjerojatno, svi su preživjeli.

Sat otkucava: Mađarska pred gubitkom milijardu eura

Mađarskoj prijeti trajni gubitak milijardu eura iz Unijinih fondova zbog neispunjavanja uvjeta vezanih uz vladavinu prava. Bruxelles je zamrznuo ukupno 16 milijardi eura pomoći, uključujući sredstva za siromašnije regije i postcovid gospodarski oporavak, kako bi pritisnuo Viktora Orbana da provede ključne reforme. Do 31. prosinca Budimpešta mora provesti 17 mjera, uključujući promjene zakona o borbi protiv korupcije i sukoba interesa, no dosadašnji napori nisu zadovoljili stroge europske birokrate. Povjerenik za proračun Piotr Serafin upozorio je da trenutni prijedlozi 'nisu dovoljno dobri'. Ovaj potencijalni gubitak bio bi jako bolan za Mađarsku dok se bori s ispodprosječnim gospodarskim rastom i jednim od najvećih deficita u Uniji (5,4 posto BDP-a). Štoviše, Orbanova stranka gubi podršku u korist konzervativnog Petera Magyara, a on obećava deblokadu sredstava ako pobijedi na izborima 2026. godine.

Plinska sapunica se vraća? Europa opet drhti

Rastuće cijene plina posljednjih tjedana dobrano su uzdrmale europske trgovce energentima i vlade. Vratile su se loše uspomene na krizu iz 2022., kada je Europa odlučila reći zbogom ruskom plinu, što je dovelo do galopirajućih cijena te straha od mraka i hladnih radijatora. Stari kontinent je ipak dobro prebrodio posljednje dvije zime, uglavnom zahvaljujući vremenu toplijem od očekivanog, što je omogućilo zadržavanje niske potrošnje energije. Međutim hladan početak studenog doprinio je novom rastu cijena prirodnog plina. One su 21. studenoga dostigle skoro 49 eura po megavatsatu, što je najviša cijena u zadnjih godinu dana. Opet, i dalje su ispod onih maksimalnih, zabilježenih tijekom 2022., posebno zbog toga što je od tada pala potražnja za plinom. Izgledi da zima bude hladnija doveli su do strahovanja da bi zalihe - koje su donedavno bile popunjene - mogle biti iscrpljene i da bi to moglo potaknuti ciklički skok cijena. Ipak, stručnjaci se slažu u mišljenju da je ruska dominacija na europskom tržištu poprilično oslabila od 2022. i da je priča o krizi pretjerana.