Na prvom je mjestu Hong Kong, grad u kojem najviše ljudi na svijetu živi iznad 14. kata pa ga nazivaju ‘vertikalni grad’ (što je izravna posljedica odlika prostora na kojem je nastao). Posebnu pozornost među brojnim neboderima - čiji će broj, ističu, vrlo vjerojatno i dalje rasti - zaslužuju centrala banke HSBC i Međunarodni komercijalni centar, treća zgrada po visini na svijetu.

New York je i dalje pri vrhu sa svojim Chrysler Buildingom i slikom Manhattana koja je već gotovo amblematska za pojam modernog grada: vidio ju je više desetaka puta čak i povremeni gledatelj filmova i televizijskih serija. Čeka se također novi zaštitni znak, zgrade koje bi trebale narasti na prostoru u terorističkom napadu srušenog Svjetskog trgovinskog centra.

Kad je riječ o Sydneyju, ključno mjesto ima čudo moderne arhitekture, zgrada opere. Ona predstavlja središnju točku oko koje rastu neboderi ovog grada nadvijajući se nad povijesnu gradsku luku.

Na četvrtom se mjestu nalazi Rio, što bi moglo izazvati kritike, ali sastavljači liste tvrde da je statua Krista Otkupitelja koja dominira slikom grada, možda najdominantniji simbol bilo kojeg današnjeg grada.

Također, ističu kako je grad sjajno spojio prirodne ljepote obale sa zgradama koje su ljudskih ruku djelo.

I sljedeći na listi, Pariz, teško da bi se mogao usporediti s prva tri grada - francuska metropola, naime, nije poznata po visokim zgradama. Ali sastavljači popisa smatraju da je riječ o gradu s jednom od najljepših veduta koju onda poetski prekida Eiffelov toranj.

Dubai se morao naći na ovoj listi budući da je riječ o gradu koji je u posljednjih 15 godina izgradio možda i najviše nebodera. Vladari Ujedinjenih Arapskih Emirata su, naime, zaradu od nafte iskoristiti kako bi stvorili grad koji bi bio ogledalo moderne arhitekture i u tome su uspjeli: Burj Khalifa je najviša zgrada na svijetu i, kao i mnoge druge u Dubaiju, spaja dosege sadašnje znanosti o gradnji s prirodnim okruženjem i islamskim nasljeđem.

Chicago, grad u kojem kuću ima i Barack Obama, sadašnji predsjednik SAD-a, poznat je i pod nazivom ‘Second City’ (Drugi grad, odmah iza New Yorka - tako je i bilo dok se nisu razvili gradovi na zapadnoj obali ili na jugu).

Poznat je po oštrim zimama, velikoj hrvatskoj zajednici koja je dobila i svoju ulicu, ali i po zgradama koje čine prekrasnu vedutu koja se najbolje vidi s brodova na jezeru Michigan (u koje su se sklonili građani 1871. godine kad je požar poharao grad; nakon te katastrofe nastaje Chicago kakav danas znamo).

Tko god je gledao Entrapment, film u kojem Catherine Zeta Jones i Sean Connery koriste prijelaz u novo tisućljeće kako bi ukrali jako puno novca, zapamtio je scene penjanja po visokim tornjevima. To su Petronas Towers, zaštitni znak Kuala Lumpura, glavnog grada Malezije koji se izuzetno brzo razvija.

Iako je Hong Kong dio Kine, i dalje se zapravo doživljava kao zasebno tijelo. No, u matici zemlji također ne nedostaje gradova koji su u proteklih dvadesetak godina od samo velikih gradova postali stvarni megalopolisi. Kandidata je puno, a sastavljači ovog popisa su se odlučili da mjesto među prvih deset zaslužuje Šangaj u kojem neboderi niču kao gljive poslije kiše i neprestano mijenjaju sliku grada.

Moskva je svoje mjesto na ovom popisu zaslužila, kako navode autori, idealnim spojem starih visokih građevina koje svjedoče moć velike države i moderne arhitekture. Od zvonika crkve Svetog Vasilija, preko Kremlja linija se širi na nove nebodere i tako stvara jedinstvenu sliku.