Jakov Milatović iz Pokreta Evropa sad! za mnoge je iznenađenje predsjedničkih izbora u Crnoj Gori. Očekivalo se da će na megdan aktualnom predsjedniku Milu Đukanoviću u drugom krugu izići Andrija Mandić iz prosrpskog Demokratskog fronta, što se na koncu nije ostvarilo. Mandić je doživio težak debakl zaostavši 10 posto glasova za Milatovićem bez obzira na snažnu medijsku kampanju koja mu je puhala u leđa. Očito je to da crnogorska politika vapi za novim, svježim licima, što je Milatović vješto iskoristio
Zanimljivo, Milatović, koji za 14 dana ima veliku priliku poslati Đukanovića u političku mirovinu, nije bio prvi izbor svoje stranke za predsjednika. Nakon što je Milojku Spajiću, šefu Pokreta Evropa sad!, odbijena kandidatura za šefa države jer, osim crnogorskog, ima srpsko državljanstvo, u vatru je bačen Milatović te se sada zalaže za 'legalizaciju' dvojnog državljanstva.
Pozornijim pratiteljima crnogorske politike uspjeh Milatovića u prvom krugu izbora nije potpuno iznenađenje, posebno nakon uspjeha stranke na lokalnim izborima u Podgorici, na kojima su ostvarili drugi rezultat iza kandidata Đukanovićeva DPS-a Ivana Vukovića. Koaliranjem s ostalim oporbenim strankama Milatović je trebao postati gradonačelnik glavnog crnogorskog grada, ali gaf stranačkog kolege Spajića s državljanstvom lansirao ga je u bitku za predsjedničku fotelju.
vezane vijesti
Prije nego što se kandidirao za gradonačelnika Podgorice Milatović je pozitivno govorio o radu tadašnjeg gradonačelnika Vukovića, čak ga je i hvalio. No čim se kandidirao, promijenio je ploču. 'Sadašnji neustavni gradonačelnik i potpredsjednik DPS-a za svog mandata pokazao je da je bio partijski vojnik i da je nastavio s praksom sustavnog urušavanja Podgorice, koju su započeli njegovi prethodnici – a obojica su procesuirana od relativno zarobljenog tužiteljstva', kazao je tada Milatović.
Dok je za jedne 'lučonoša slobode' i svjetlo nade, za druge je Milatović tipičan desni populist i trampovac koji obećava četverocifrenu plaću građanima države u kojoj u riziku od siromaštva živi više od petine stanovništva, odnosno 140.000 građana.
Pokret Evropa sad! dvojca Spajić/Milatović derivat je vlade Zdravka Krivokapića. Milatović je u toj vladi od prosinca 2020. do travnja 2022., kada je srušena, bio ministar ekonomskog razvoja. Vlada Zdravka Krivokapića formirana je pod pokroviteljstvom Srpske pravoslavne crkve, odnosno danas pokojnog mitropolita crnogorsko-primorskog Amfilohija. Vlada je plod kompromisa kojim se Ujedinjena reformska akcija (URA) Dritana Abazovića privukla u tabor prosrpske oporbe da bi se s vlasti zbacila Demokratska partija socijalista Mila Đukanovića.
Abazovićev uvjet bio je da se formira vlada stručnjaka, a cilj je bio spriječiti da kormilo preuzme Demokratski front, najjača stranka koja je podržavala novu vladu. Na čelo je stao Krivokapić, crkveni čovjek i jedno od vodećih lica prosvjednih litija kojima se nastojalo zaustaviti oduzimanje imovine SPC-u, pritisak koji je na koncu doveo do prestanka Đukanovićeve vladavine.
U Krivokapićevoj vladi, koja je imala 12 ministara pa ih je premijer zvao apostolima, Milatović je s Milojkom Spajićem (tadašnjim ministrom financija i socijalne skrbi) kreirao ekonomski projekt Evropa sad. Njime je ukinut doprinos za zdravstvo, a povećana je minimalna zarada s 250 na 450 eura, dok je prosječna plaća s 530 porasla na 670 eura. Projekt je, pisali su mediji u Crnoj Gori, osmišljen u Beogradu. Spočitavaju im se veze sa Srbijom i politikom 'srpskog sveta', što oni odbacuju. Iako su građani hvalili njegove poteze, ekonomisti su smatrali da su reformske mjere Milatovića uvod u grčki scenarij u Crnoj Gori.
Nakon što je pala vlada Crne Gore na čelu s Krivokapićem, Milatović je sa Spajićem formirao politički projekt koji je dobio naziv po političkim reformama što ih je provodio.
Politolog Aleksandar Musić kazao je za HRT da Milatović i Pokret Evropa sad! nameću narativ radikalnog podizanja blagostanja građana:
'Vidjeli su da postoji 20-30 posto sirotinje koja je frustrirana svim drugim strankama i kao ministri u Krivokapićevoj vladi radikalno su podigli minimalnu plaću, ulazeći u brisani prostor i osvajajući vlast u Podgorici. Sad žele to kapitalizirati prije samih izbora, koji kada budu, a prije eventualnih ekonomskih posrtaja takvog ekonomskog pokusa.'
Musić smatra da je Đukanoviću u drugom krugu najteži protivnik upravo Milatović. 'Zato što još uvijek može prodati priču o nepotrošenom licu, ima energiju te nije kompromitiran, za razliku od njegova suborca Milojka Spajića', kazao je Musić te smatra da je Đukanović jedini izbor za Hrvate u Crnoj Gori. To ne znači da je Milatović antihrvat. 'Stvar je u tome da će zbog nekih kompleksnih biračkih baza ući u fazu dodvoravanja Srpskoj pravoslavnoj crkvi, što može imati jake reperkusije na dostignutu razinu na kojoj su Hrvati uklopljeni u društvo, smatra politolog.
Inače, obojicu, Milatovića i Spajića, smatra se ljudima od povjerenja Srpske pravoslavne crkve. Spajić je još kao ministar lobirao u Sjedinjenim Američkim Državama za interese te vjerske organizacije, a Milatović je, kao ministar ekonomije, s mitropolitom SPC-a Joanikijem razgovarao o 'unaprjeđenju nataliteta u Crnoj Gori'. Spajić je, kao dio vladine delegacije, bio na sahrani Atanasija, episkopa koji je podržavao ratne zločince osuđene pred Haškim sudom.
Kritičari upiru prstom u Milatovića kao jednog od odgovornih za gašenje crnogorske aviokompanije Montenegro Airlines i osnivanje nove - Air Montenegro. Očito uvjeren u ispravnost odluke koju je donio, bio je jedan od putnika na prvom letu ove kompanije na liniji do Beograda.
Mediji su također pisali da je zaposlio svog kuma Jovana Gošovića na mjestu financijskog direktora kompanije Montenegro works (MW). Riječ je o krovnoj firmi kojoj je zadaća kontrolirati rad ostalih državnih poduzeća, a utemeljena je za vrijeme mandata Milojka Spasića kao ministra financija. Gošović je prešao u MW iz Crnogorskog elektroprijenosnog sustava, u kojem je bio na poziciji financijskog direktora, a na tom mjestu zamijenila ga je supruga Jakova Milatovića, Milena.
Bio je stipendist odbjeglog crnogorskog poduzetnika Duška Kneževića, a koji je kao vlasnik Atlas grupe dijelio stipendije najboljim studentima Crne Gore.
Milatović je rođen 1986. godine u Podgorici, gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju. Ekonomski fakultet završio je na Sveučilištu Crne Gore kao student generacije. Dobitnik je brojnih domaćih priznanja ministarstva prosvjete, vanjskih poslova i drugih, Sveučilišta Crne Gore, kao i brojnih inozemnih stipendija.
Magistarski studij u oblasti ekonomije završio je na Sveučilištu Oxford i bio je stipendist britanske vlade.
Radno iskustvo započeo je u NLB banci u Podgorici kao dio tima za upravljanje rizikom. Zatim je radio u Deutsche banci u Frankfurtu, a u Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) u Londonu u timu za ekonomsku i političku analizu, prvo kao ekonomski analitičar za područje jugoistočne Europe, a nakon unapređenja na poziciju ekonomista pokrivao je zemlje zapadnog Balkana iz ureda u Podgorici. Kasnije je napredovao na poziciju glavnog ekonomista sa zadatkom da pokriva zemlje EU-a, uključujući Rumunjsku, Bugarsku, Hrvatsku i Sloveniju, iz ureda u Bukureštu.
