Nakon godina ulaganja u autoceste, pred Hrvatskom je desetljeće ulaganja u željeznicu. Planirane su investicije veće od šest milijarda eura za obnovu i revitalizaciju željezničkih pravaca, a projekti će se uglavnom financirati sredstvima Europske unije.

Ključni građevinski projekt bit će izgradnja nizinske pruge od Rijeke do Zagreba što će, uz otvaranje novog kontejnerskog terminala u Rijeci, omogućiti Hrvatskoj da postane novi logistički hub ovog dijela Europe. U tome svoju ulogu imaju logističke tvrtke ENNA grupe - ENNA Transport i ENNA Logic.

ENNA Transport je prvi hrvatski privatni željeznički cargo prijevoznik koji trenutno pokriva više od 20 posto tržišta teretnog prijevoza u Hrvatskoj, dok ENNA Logic nudi potpunu logističku uslugu. Predsjednik uprave obiju tvrtki Gregor Glušič otkrio nam je može li Hrvatska postati važno europsko željezničko čvorište i hoće li riječka luka s projektom Rijeka Gateway, nakon godina zaostajanja, prestići Koper i Trst.

Hrvatska nije koristila svoj položaj

Koristi li Hrvatska dovoljno svoj geostrateški položaj? Nekako je dojam da zasad služimo samo kao tranzitno čvorište. Treba li mijenjati takvu percepciju, pogotovo u smislu razvoja gospodarstva u cjelini?

Hrvatska u prošlosti možda i nije dovoljno koristila svoj položaj, ali u zadnje vrijeme se to promijenilo. Bitno je da je u reviziji TEN-T pravaca (Transeuropska prometna mreža), Hrvatska od 2024. umjesto na dva, a to su Mediteranski i koridor Rajna - Dunav, sada pozicionirana na još dva koridora: Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran.

Još bitnije, s novom revizijom su luke Ploče i Split postale osnovne luke mreže. To je osnova za daljnji razvoj transporta. Ovdje postoji mogućnost za razvoj svih vrsta transporta, a posebno riječnog i željezničkog u koje će EU najviše ulagati do 2050. godine. Po svemu ovome, Hrvatska je tranzitno čvorište i to je pozitivno, te takvu percepciju ne treba mijenjati. Naime, sama ta činjenica stvara šire prilike za razvoj u logistici, a što može i treba privući i veća ulaganja.

Očekujete li daljnji napredak svog poslovanja kad i ako budu realizirane sve najavljene investicije u željezničku mrežu sukladno revidiranom planu EU o TEN-T pravcima?

Kratki odgovor je - da. Malo duži, kad završe ulaganja, svim željezničkim operaterima će se optimizirati poslovanje. Vlakovi će voziti brže, s istom lokomotivom na istoj relaciji moći ćemo prevesti više vlakova veće duljine. S time ćemo klijentima uštedjeti vrijeme i troškove, što će opet dovesti do veće potražnje.

Kako gledate na stanje željezničke mreže u Hrvatskoj? Do Istre se dolazi kroz Sloveniju, do Ploča kroz BiH, a do Luke Rijeka prugom koja odavno ne može zadovoljiti potrebe teretnog prijevoza. Oslanjanju li se zbog toga logističke tvrtke više na mrežu autocesta?

Generalno stanje na infrastrukturi bi moglo biti bolje, ali to je posljedica prošlosti i neulaganja u infrastrukturu, što nije slučaj samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj regiji. Stanje s ulaganjima se mijenja i u Hrvatskoj pa i u regiji. Neki projekti se već rade, neki i dolaze. Najavljena su ulaganja u iznosu većem od šest milijardi eura, što ohrabruje sve nas u sektoru. Željeli bismo da se na tim stvarima ponekad i brže radi, ali bitno je da se radi.

U ovom je trenutku potrebno odrediti prioritete, a pravac iz Rijeke je sigurno prioritet. U ovoj godini dolazi novi terminal za kontejnere, a koliko čujem i ostali terminali u Rijeci planiraju ulaganja i širenje te investicije u željeznicu moraju pratiti ulaganja u Rijeku, jer ne želimo da taj teret završi na autocestama čime se dodatno zagušuje cestovni promet.

Što se tiče pitanja o Istri i Pločama, geografski su vjerojatno to bile najbolje mogućnosti za te pruge. Podsjećam da te pruge nisu bile međudržavne kada su se gradile, ali sada to jesu. No, Hrvatska i Slovenija su dio Europske unije, u budućnosti će to biti i BiH te bismo umjesto gradnje obilaznih pravaca trebali raditi na zajedničkom ulaganju u te pruge jer će koristiti svim državama koje povezuju.

Posao budućnosti

Čini se da se o željeznici kao važnom faktoru u pokretanju gospodarstva u Hrvatskoj razmišlja sa zakašnjenjem. Primjećujete li to na svome poslovanju? Ometa li vas više loša infrastruktura ili veliki, dugotrajni radovi na njoj?

Mislim da nije iznenađenje da su u prošlosti prednost imali drugi infrastrukturni projekti, a slično je bilo u svim zemljama u susjedstvu; prvo napravimo autoceste pa onda ostalo. Bitno je da se to prepoznalo i da se sad ulaže i u željeznicu koja je prijevoz budućnosti. Radovi na željeznici sigurno ometaju normalno poslovanje i, još gore, povećavaju troškove koje nitko ne pokriva, osim samih operatera. Generalno, u svim zemljama u okruženju se događaju investicije u željeznicu, a ja to ne vidim kao problem, nego kao razvoj. Za šest-sedam godina imat ćemo pruge koje će omogućavati brži i učinkovitiji prijevoz, kako tereta, tako i putnika.

Kako se nosite s manjkom radne snage? Sve je više tvrtki koji se bave željezničkim prijevozom, ali i sve manje đaka koji žele biti strojovođe, mehaničari ili logističari...

...Što je na kraju šteta. Željeznica se percipira kao 'stari' zanat, ali u biti je to zanat budućnosti. Europska komisija potiče ulaganja u željeznicu jer je prihvatljiva za okoliš. Zeleni plan EU predviđa da se željeznički teretni promet u EU poveća za 50 posto do 2030. godine, odnosno udvostruči do 2050., u usporedbi s 2015. godinom. Dakle, zaista je riječ o sektoru pred kojim je svijetla budućnost.

Mislim da svi pritom radimo grešku, jer željeznice ne predstavljamo kao posao budućnosti, tako da uz sva silna ulaganja u infrastrukturu, možda ne ulažemo dovoljno u marketing samog posla. Treba to promijeniti i pokazati djeci u osnovnoj školi koliko je to dobar posao. Mi kao ENNA Transport već godinama nudimo stipendije učenicima koji se školuju za strojovođe, no interes je malen. S druge strane, strojovođe zarađuju sve više zbog sve veće potražnje za njima.

Profitiranje kroz suradnju

Što Grad Rijeka, a što Hrvatska dobivaju s otvaranjem Rijeka Gatewayja? Može li time Rijeka postati najznačajnija luka na Jadranu?

Rijeka sigurno dobiva novi kontejnerski terminal, koji će imati godišnji promet veći od 600 tisuća TEU-a. Rijeka će dobiti i više od 300 novih, dobrih radnih mjesta koja nisu bazirana na minimalnoj plaći i imaju multiplikativni faktor 5. To znači da će, ako terminal zaposli 300 ljudi, na povezanim radnim mjestima u drugim tvrtkama i institucijama biti zaposleno 1500 ljudi, što je ogroman značaj za Rijeku i okolicu. Uz terminal Rijeka Gateway, Hrvatska se prepoznaje kao novi logistički hub što će privući nova ulaganja i s time nova radna mjesta.

Nakon proširenja u drugoj fazi, Rijeka će imati mogućnost pretovariti više od milijun TEU-a, što je sigurno bitno za Jadran, ali treba reći da su Koper i Trst blizu ili preko milijuna već sada. No, smatram da se ne smije gledati na Trst i Koper kao konkurenciju, jer je pravac kroz sjeverni Jadran konkurencija pravcu kroz sjeverne luke (Bremerhaven, Hamburg, Rotterdam), i tu će svi terminali, odnosno sve luke na Jadranu profitirati kroz suradnju, a ne kroz natjecanje.

Iako pokrivate prostor od Njemačke i Poljske, preko srednje Europe, Italije, pa sve do Bugarske, vaše se poslovanje temelji na regiji, odnosno susjednim nam državama. Na koji način ćete u budućnosti razvijati svoje poslovanje i o čemu će ovisiti širenje vaše mreže i na regiju?

ENNA Transport trenutno ima oko 200 zaposlenika, imamo 16 lokomotiva i 200 intermodalnih vagona za prijevoz kontejnera i pokrivamo više od 20 posto cargo tržišta u Hrvatskoj. Pored matične tvrtke u Hrvatskoj imamo otvorenu i aktivnu tvrtku u Srbiji ENNA Transport BGD. Prije tri mjeseca dobili smo dozvolu za obavljanje prijevoza u Sloveniji, gdje smo u fazi zapošljavanja i počet ćemo s vlastitim prijevozima brzo. Isto tako smo u procesu otvaranja tvrtke u Mađarskoj.

Naša ponuda bazira se na interoperabilnosti što znači da naši vlakovi s lokomotivama mogu prelaziti u sve zemlje i tako isporučujemo teret našim klijentima s manje čekanja na granici. Sve te navedene države smo definirali kao našu regiju, a izvan toga planiramo suradnju s partnerima.

Naš sektor transporta i logistike ima svijetlu budućnost, velika su ulaganja u tijeku i vjerujemo da ćemo iskoristiti prilike za razvoj našeg poslovanja u Hrvatskoj i šire.