Sutra započinje sedmodnevni bojkot triju trgovačkih lanaca (Lidla, dm-a i Eurospina) te triju proizvoda (gaziranih pića, flaširane vode i deterdženta za odjeću), dok je za petak najavljen 24-satni opći bojkot potrošnje na svim razinama. Josip Kelemen, glasnogovornik i najistaknutiji pripadnik potrošačke platforme 'Halo, inspektore', kao organizatora zasad vrlo uspješnog građanskog bunta, za tportal govori o idućim akcijama, odazivu u inozemstvu i planovima za to kada bi bojkoti zapravo mogli završiti. A ima poruku i za ministre koji ih podržavaju
Kelemen kaže da će se općem bojkotu potrošnje ovog petka pridružiti potrošači iz cijelog niza zemalja u susjedstvu i bližoj okolici.
'Na temelju našeg uspjeha prošlog petka, ovog petka akcija će se provesti u Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, Slovačkoj i Sjevernoj Makedoniji - dijelom zbog podrške nama u Hrvatskoj, a dijelom i zbog prosvjeda protiv visokih cijena i kod njih. Iz nekih od ovih zemalja javili su nam se organizatori bojkota, a o nekim akcijama obavijestili su nas novinari koji su kontaktirali s nama', kaže Kelemen.
Kad kaže nas, referira se na platformu 'Halo, inspektore', kojoj je on predsjednik.
'Imamo dopredsjednika i solidan broj članova. Radi se o udruzi koja funkcionira na potpuno volonterskom angažmanu i koja u svojih pet godina nije primila nijedan cent financijske potpore od države ili Europske unije. Lani smo bili pokrenuli projekt prikupljanja donacija za programe koje smo namjeravali provoditi, ali nismo uspjeli', iskren je Kelemen. Dok razgovaramo, njegova je platforma na Facebooku već objavila zanimljiv post o 'ludim višebojnim oznakama za cijene' u trgovinama Spara i pitijski odgovor Državnog inspektorata.
'Ovo je zamagljivanje i zbunjivanje potrošača - ljudi više ne mogu znati ni što je na popustu, što je doista niska cijena i što je na akciji, što to znači ako je nešto označeno kao 'povoljno'. Očito se ne poštuje ni Zakon o zaštiti potrošača ni Zakon o nedopuštenom oglašavanju i tolerira se nepoštena trgovačka praksa', kaže nam Kelemen, a već idućeg trenutka volonteri šalju novi koristan podatak:
'Evo, danas imamo primjer iz Lidla, koji kavu Minas u pakiranju od 500 grama u Hrvatskoj prodaje za 6,49 eura, a u slovenskoj Lendavi ista ta kava u istom tom pakiranju - i to po redovnoj cijeni, a ne na akciji - prodaje se za 2,99 eura. Normalno je da se potrošači osjećaju kao ovce i normalno je da su revoltirani', govori sugovornik tportala.
Slobodni tjednik, Glavaš, prijetnje smrću
Josip Kelemen, predsjednik i glasnogovornik potrošačke platforme 'Halo, inspektore', slobodni je novinar koji po vlastitim riječima surađuje s više domaćih i inozemnih medija. U široj je javnosti poznat kao autor dokumentarne emisije 'Halo inspektore', prikazivane na OTV-u, ali i kao novinar krajnje kontroverznog Slobodnog tjednika na početku devedesetih, odnosno ratni urednik tadašnjeg Glasa Slavonije, a kojega se kasnije prozivalo zbog vrlo huškačkih tekstova.
'Bilo je to sasvim drugo doba - uostalom, tko bi odbio ponudu postati glavni urednik jednog velikog medija? Hrvatski gardisti su mi u to doba govorili da, sve dok Glas Slavonije izlazi svakog jutra, oni znaju da Osijek nije pao. Osobno nikada nisam bio ni optužen ni osuđen za bilo kakvo nečasno djelo', kazao nam je danas Kelemen.
Tvrdnje da je između ostalog bio 'Glavašev čovjek' on smatra nerelevantnim pokušajem opstrukcije akcija koje provodi njegova udruga.
Pamti se da se početkom dvijetisućitih Kelemen našao na meti i dobivao je prijetnje smrću zbog svoje emisije na OTV-u, u kojoj je rekao da je kamera tijekom praćenja inspektora u nadzoru zabilježila da su u nekim pekarnicama albanskih vlasnika hodali žohari, da je brašno bilo pljesnivo i slično.
Bio je čelnik Udruge za ukapljeni naftni plin (UNP), a koja je, ponovno iz potrošačke perspektive, prozvala Inu zbog navodno lošeg i prljavog autoplina.
Svojevremeno je bio i predsjednik Grupacije za LNG, CNG i bioplin te zamjenik predsjednika Zajednice za ukapljeni naftni plin Hrvatske gospodarske komore.
Posljedice za gospodarstvo?
Kelemen odbija primjedbe nekih analitičara da bi opći bojkot potrošnje i svih plaćanja, najavljen za ovaj petak, mogao prerasti u neartikulirani linč, pa i da bi mogao imati posljedice na kompletno gospodarstvo.
'Sasvim je legitimno da potrošači ukažu i na visoke cijene u ugostiteljstvu, gdje se najobičnija vrećica čaja bez meda ili limuna naplaćuje po tri eura, a pogotovo na ponašanje banaka, jer zarađuju na svakoj kartičnoj transakciji te konstantno i neosnovano dižu cijene svojih naknada da bi ostvarile ekstraprofit i potom ga bez oporezivanja iznijele u inozemstvo. Zašto ne? Pozivam državu da počne objavljivati i broj ostvarenih kartičnih transakcija i da usporedi idući petak s prethodnim, kao i s istim petkom otprije godinu dana', kaže nam Kelemen.
Što je cilj?
Bojkote koje njegova udruga organizira on već sada smatra uspješnima jer se o problemu formiranja cijena počelo raspravljati u javnosti, no postavili smo mu pitanje kada će se uspjelom moći proglasiti kompletna akcija - odnosno, kada će moći reći da više nema potrebe za bojkotom.
'Onda kada vidimo što će država i njena tijela i agencije ponuditi, kada Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja i druge institucije obave i nadzor tvrtki dobavljača, kada se zaista utvrdi postoje li karteli na tržištu, kada se uspostavi jasna kontrola visine marži i kada se ustanovi što se doista događa s popustima i poštuju li se u tom dijelu potrošački zakoni', precizan je Kelemen, a potom ga pitamo kako komentira činjenicu da su se potrošačkim bojkotima javno pridružili čak i brojni ministri u Vladi.
'Po njihovim postupcima ispada da zapravo podržavaju bojkot protiv samih sebe, što je u najmanju ruku licemjerno. Takvim postupcima pokušava se stvoriti dojam da smo mi iz inicijative na strani ministara, što je potpuno netočno: mi zastupamo potrošače, a ministri bi umjesto bojkotiranja trebali odraditi posao za koji su izabrani i plaćeni', kaže on.
