Za čišćenje krovova zgrada i kuća zaduženi su stanari i vlasnici objekata, no rijetki znaju da im je to dužnost. Prema zakonu o komunalnom redu, oni koji ne očiste svoje krovove mogu platiti kaznu od 1.000 do 2.000 kuna. Pritom svojim nemarom ugrožavaju druge ljude i njihovu imovinu, što ih na koncu može koštati još i više.

'Ako dođe do oštećenja, recimo automobila ili ne daj Bože da se netko fizički ozlijedi, onda polica osiguranja koju stanari plaćaju kroz pričuvu osigurava odgovornost prema trećima. To su znači osobe koje nisu vlasnici, suvlasnici ili korisnici prostora u objektu s kojeg se šteta dogodila', kaže Frane Smolić iz Gradskog stambeno-komunalnog gospodarstva. Ošteti li se prilikom pada snijega s krova imovina nekog od stanara objekta, nemoguće je naplatiti se po toj polici osiguranja.

'Znači, ako vi dođete kod nekog svog prijatelja u goste i s njegove zgrade padne snijeg i razbije vam šajbu, vama će priznati, a ako je njegov auto parkiran pokraj vas i njemu se to isto dogodi, njemu ne bi priznali jer je on suodgovoran, zajedno s ostalim suvlasnicima, da se to ne dogodi', pojašnjava Smolić

Dođe li do štete, potrebno se obratiti Gradskom stambeno-komunalnom gospodarstvu koje će oštećene uputiti u daljnju proceduru. Dođe li do fizičke ozljede, moguće je čak i podignuti tužbu protiv vlasnika objekta, kaže odvjetnik Božidar Feldman

'Načelno, moguće je da se zgrade i suvlasnici zgrada osiguraju od raznoraznih odgovornosti i šteta pa je isto tako moguće temeljem toga da štete isplaćuje osiguravajuće društvo', rekao je Feldman. On dodaje kako postavljanje ploče s upozorenjem od pada leda i snijega s krova ne oslobađa vlasnike odgovornosti.

'To može biti samo jedna okolnost zbog koje bi eventualno oštećenome u nekom eventualnom sudskom postupku bilo obračunato njegovo takozvano sudjelovanje u šteti', ističe Feldman

Vidjeli upozorenje ili ne, svakako budite pažljivi ovih dana i, kad god je to moguće, zaobiđite kritične dijelove.