Ta je elitna postrojba, zadužena za osiguravanje Ureda predsjednika na Pantovčaku, bila bez zapovjednika gotovo dvije godine, otkako je ministar obrane Mario Banožić 19. listopada 2021. umirovio dotadašnjeg zapovjednika, brigadira Elvisa Burčula. Iako su i do tada predsjednik RH Zoran Milanović i Banožić bili u zategnutim odnosima, to je umirovljenje bila kap koja je prelila čašu, nakon čega su njih dvojica krenula u otvoreno međusobno vrijeđanje, optuživanje i prozivanje, a zbog njihove je svađe trpio cijeli sustav jer je Milanović bilo kakav dogovor uvjetovao vraćanjem Burčula na posao u PZB.

U međuvremenu je Burčul zaboravljen, a Milanović i premijer Andrej Plenković proteklog vikenda na Sinjskoj alci u četiri oka su postigli dogovor oko brojnih imenovanja u obrambenom sustavu koja su bila na čekanju duže vrijeme. Ime brigadira Tihomira Zebeca već se neko vrijeme neslužbeno spominjalo u smislu preuzimanja PZB-a, no sve do vikenda u Sinju i dogovora predsjednika i premijera nije se činilo da će do imenovanja doći u skorijoj budućnosti. A tko je Tihomir Zebec?

Riječ je o iskusnom profesionalcu s dugogodišnjim iskustvom u zapovjedanju, šest godina je bio zapovjednik Vojne policije te je zapovijedao hrvatskim postrojbama u misiji u Afganistanu, no riječ je također i o osobi za kojom se vuku repovi nekoliko afera za koje, očito, Milanović nije mario kada je potpisivao imenovanje. Zebec je u sastav Oružanih snaga RH ušao kao dragovoljac 1991., ali već ni sam način ulaska u OS nije potpuno jasan. Naime, on sam je kao koautor monografije 'Vojna policija – u izgradnji i očuvanju mira' 2013. ustvrdio da se u obranu Hrvatske uključio 1991. kao pripadnik Jedinice za posebne zadatke MUP-a RH Rakitje, no o tome ne postoje službeni dokumenti, a u vrijeme izlaska monografije ta je informacija izazvala dosta negodovanja kod bivših pripadnika te postrojbe koji su rekli da se ne sjećaju da su Zebeca viđali u Rakitju, o čemu je tada ekstenzivno pisao Novi list. Također su naglasili i da njegovog imena nema na popisu pripadnika postrojbe u drugoj monografiji koju su izdali godinu prije, a koja je sadržavala imena više od 500 pripadnika, za što su kao izvor koristili podatke MUP-a i popise koje su sačinjavali sami zapovjednici.

Zebec je ustrajao u tvrdnji da je bio pripadnik postrojbe iz Rakitja, najavio je da će pokrenuti upravni postupak u kojem bi, uz pomoć dva svjedoka, dokazao da je bio njen pripadnik, a i sam je, kao zapovjednik Vojne policije, naredio službenu istragu svog ratnog puta, odnosno utvrđivanje pripadnosti spomenutoj postrojbi. Do danas javnosti nije poznato kako je završila ta istraga ni je li pokrenut upravni postupak i kako je završio.

Ono što piše u službenim dokumentima je da je 27. studenog 1991. ušao u pričuvni sastav 67. bojne Vojne policije, a 1993. je dao otkaz na poslu kako bi mogao postati djelatna vojna osoba te je i službeno zaposlen u Vojnoj policiji gdje je radio na suzbijanju kriminaliteta. Tijekom godina se uspinjao u zapovjednom lancu, a 2010. je postao zapovjednikom Vojne policije. Tijekom karijere bio je zapovjednik hrvatskog kontigenta u Afganistanu 2005. i zapovjednik voda Vojne policije unutar hrvatskog kontigenta u istoj misiji 2007.

I početak i kraj njegova mandata na čelu Vojne policije obilježen je aferama. U prvoj godini mandata, 2010., održavala se vježba vojnih policija Češke, Poljske, Slovačke i Hrvatske pod imenom Black Bear 2010, nakon koje su ostali repovi u vidu navodno nezakonito isplaćenih dnevnica i putnih naloga. Za to ga je javno prozvao umirovljeni general Mladen Kruljac, bivši zapovjednik Hrvatske kopnene vojske, u intervjuu za portal Plus.

'U sukob sam, oko ustroja Pukovnije Vojne policije, došao i sa zapovjednikom Vojne policije brigadirom Tihomirom Zebecom koji je po Glavnom stožeru i na Međunarodnoj konferenciji o naoružanju govorio da me 'USKOK radi, da nedostaju dva centimetra do (moga) hapšenja'. Ovo govorim kako bih ilustrirao njegov neprofesionalni rad, kako je on instruiran od nekih osoba, a sam je lažirao svoj ratni put, otuđio 16 tisuća kuna na Međunarodnoj vojnoj vježbi postrojbi vojnih policija 'Black Bear 10' 2010. i za dvije godine uzeo 170 tisuća terenskoga dodatka i dnevnica mimo svih pozitivnih propisa RH', rekao je Kruljac tada u intervjuu. Na upit tportala je li se zbog slučaja nezakonite isplate dnevnica i putnih naloga za vježbu Black Bear protiv Zebeca vodio vojnostegovni postupak iz MORH-a odgovaraju da nije.

Pred kraj mandata, u ožujku 2016., Zebecu je iz službenog automobila ukradena ručna torba u kojoj su se nalazile njegova službena značka i iskaznica Vojne policije, što je potvrđeno iz MORH-a više od tri mjeseca nakon događaja, a nakon što se značka našla u prodaji na internetskoj stranici aukcije.hr. gdje je u vrijeme tadašnje objave članka na tportalu dosegla cijenu od 7000 kuna (oko 930 eura). Među ukradenim stvarima navodno je bilo i Zebecovo prijenosno računalo.

Nedugo nakon tog incidenta Zebecu je završio mandat na čelu Vojne policije te je upućen na školovanje u Ratnu školu. Nakon završenog jednogodišnjeg školovanja, raspoređen je u Zapovjedno operativno središte gdje je radio kao voditelj tima sve do imenovanja za zapovjednika PZB-a.