Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović boravi u Iranu gdje će se sastati s tamošnjim najvišim državnim dužnosnicima te zemlje s vrlo specifičnim sustavom vlasti. Osim s predsjednikom Hasanom Rohanijem, predsjednica Grabar Kitarović u Teheranu će održati odvojene sastanke s najvišim iranskim dužnosnicima, vrhovnim vođom Islamske Republike Irana ajatolahom Alijem Hameneijem, predsjednikom Parlamenta Islamske Republike Irana Alijem Larijanijem, predsjednikom Vijeća za razlikovanje svrsishodnosti ajatolahom Akbarom Hašemijem Rafsandžanijem te ministrom vanjskih poslova Mohamadom Džavadom Zarifom
Naime, Iran je islamska republika s teokratskim sustavom vlasti. Vrhovnu vlast u Iranu ima vrhovni vjerski vođa. Trenutačno dužnost vrhovnog vjerskog vođe obnaša ajatolah Ali Hameneji. Vrhovnog vjerskog vođu bira skupština stručnjaka koja se inače brine o podudarnosti Ustava i šerijatskoga prava, odnosno vodi računa o tome da je pravni i politički sustav u skladu s Kuranom. Prema objašnjenju Hrvatske enciklopedije ajatolah je u iranskom šijitskom islamu počasni naslov istaknuta teološkog pravnika. Drži se da je on od Boga nadahnuti pravi vođa vjernika i vrhovni tumač islamskog (šerijatskog) prava. Prema šijitskoj tradiciji, ajatolah utjelovljuje najvišu mudrost, poznavanje šerijata i temeljnih načela vjere i društva, a istodobno je pravičan i sposoban odlučivati o svim pitanjima vezanima uz život pojedinca i zajednice.
Iako Iran ima regularne vojne i policijske snage, vrhovni vjerski vođa pod svojom kontrolom ima Iransku revolucionarnu gardu, paralelnu vojsku po snazi jednaku, a možda čak i snažniju od regularne iranske vojske. Revolucionarna garda u svom sastavu ima sve rodove vojske, a u njezinom su sastavu i posebne postrojbe Kuds čija su zadaća operacije u inozemstvu, ali i pripadnici dobrovoljačke milicije Basiđ. Spomenimo da pripadnici Kudsa imaju značajnu ulogu u građanskom ratu u Siriji gdje praktički održavaju na vlasti Bašara Al Asada, ali i u Iraku gdje se javljaju kao pokrovitelji brojnih šijitskih paravojnih postrojbi.
Predsjednik obnaša izvršnu vlast, a biraju se na mandat od četiri godine. Može biti izabran najviše dva uzastopna mandata te jedan dodatni mandat, ako ne slijedi neposredno nakon dva već odslužena uzastopna mandata. Rohani je za predsjednika izabran u ljeto 2013. naslijedivši kontroverznog Mahmuda Ahmadinedžada koji je tu dužnost obnašao u dva mandata. Rohani je pripadnik umjerene struje unutar političkog vrha za razliku od prethodnika kojega se opisivalo kao tvrdolinijaša.
Uz njih značajnu ulogu u sustavu vlasti ima i Vijeće čuvara koje je nakon 1989. preuzelo dio ovlasti vjerskoga vođe. Vijeće čini šest vjerskih vođa i šest pravnika. Zakonodavnu vlast ima jednodomna Islamska savjetodavna skupština (Medžlis-e Šura-je Eslami), s 290 zastupnika, koje izravno biraju građani za mandat od četiri godine, navodi se na Hrvatskoj enciklopediji.
Trodnevni službeni posjet hrvatske predsjednice prvi je izravan susret na najvišoj razini između dviju država nakon ukidanja sankcija Iranu i imat će veliku političku važnost, ali glavni naglasak posjeta bit će na razvoju gospodarskih odnosa kojih u posljednjih desetak godina gotovo i nije bilo.
