'Kod nas se uglavnom sije ozima pšenica kojoj će snijeg poslužiti kao zaštitni pokrivač', rekao je dr. sc. Danijel Jug sa Zavoda za bilinogojstvo, profesor na Katedri za opću proizvodnju bilja na Poljoprivrednom fakultetu u Osijeku.

'Snijeg u sebi ima dosta zraka, a zrak je odličan toplinski izolator. No ne bi smio potrajati predugo da se na njemu ne stvori ledena kora jer bi ona mogla izazvati gušenje bilja. Za sada takve opasnosti još nema', objasnio je profesor.

Naš sugovornik ističe da je snijeg dobrodošao i zato što je prošla godina bila vrlo sušna pa će snijeg biti dobar izvor vlage tijekom sljedeće vegetacijske godine.

'Čak ni u jesenskom razdoblju nije bilo dovoljno kiše pa su akviferi prazni ili poluprazni. Ovaj snijeg će popraviti stanje. Snijeg zapravo ne šteti ničemu u hrvatskoj poljoprivredi. Naše podneblje ima četiri godišnja doba i sve je ovdje naviklo živjeti u takvim okolnostima. Naše biljke su prilagođene, a temperature još nisu toliko niske da bi došlo do smrzavanja stabala. Problema bi eventualno moglo biti u voćnjacima, no samo ako prevelika količina snijega padne na grančice pa ih polomi.

Hladnoće nisu problem ni za silose ni za skladišta budući da se u njima uvijek održava temperatura koja je najpogodnija za čuvanje proizvoda.

Snijeg i niske temperature ne štete ni grožđu koje je ostavljeno za delikatesno vino. Ono se ciljano pušta da se smrzne. To su posebne sorte od kojih se rade skupa vina. Tu bi problem također mogao nastati samo ako snijega bude previše i predugo tako da bobice počnu otpadati', zaključio je profesor Jug.