Kad je riječ o Latinskoj Americi, Maje, Inke i Azteci najčešći su narodi kojima suvremeni svijet pridaje pažnju, dok u pozadini tog interesa ostaju Olmeci, prva civilizacija Srednje Amerike i jedna od najmisterioznijih uopće. Olmečka kultura je prije svog nerazjašnjenog i brzog nestanka udarila temelje drugim srednjoameričkim civilizacijama. I glasovite Maje od nje su preuzele mnoge koncepte, a prema nekim teorijama, i elemente svog glasovitog kalendara.

Pretpostavlja se da je olmečka kultura bila razvijena prije više od 3000 godina uz rijeku Coatzacoalcos (današnji Meksiko), na način sličan formiranju prvih civilizacija Starog svijeta uz rijeke Nil, Ind, Hoangho i Jangce.

Olmečka kultura poznavala je gumu, od toga joj i potječe ime. I danas uzbuđuje maštu i znatiželju znanstvenika zbog svoje začudne umjetnosti čiji su najpoznatiji element goleme kamene glave promjera 1-5-3.5 metara, teške od šest do čak 50 tona. Fascinantno oblikovane imajući u vidu da Olmeci nisu poznavali upotrebu metala, glave djeluju realistično - između ostalog i stoga što nisu rađene po istom obrascu, a likovi koje prikazuju fizički se poprilično razlikuju. Potraga za 'kolosalnim glavama' traje od 19. vijeka do današnjih dana, a pronađeno ih je svega 17. Arheologinja Ann Cypher s Nacionalnog sveučilišta Meksika pretpostavlja da je riječ o glavama starijih muškaraca i da su to portreti drevnih vladara.

Znanstvenici su otkrili da su Olmeci po materijal za svoje impozantne skulpture odlazili u 150 kilometara udaljene planine Sierra de los Tuxtlas. No ni danas im nije jasno koju su tehnologiju koristili kako bi prenijeli tako teške predmete kroz navodnjen i šumovit teren do svojih gradova-svetišta.

Strašniji dio arheoloških ostataka olmečke kulture tiče se teza o žrtvovanju ljudi, pronađenih dječjih kostiju i drvenih skulptura za rituale koje su sačuvane milenijima jer su bile zatrpane u mulju bez dotoka kisika. Arheolozi koje u svom dokumentarcu prati BBC pretpostavljaju da su djeca ubijana i sakaćena u svrhe ritualnih žrtvovanja, te da su neka od njih vađena iz majčine utrobe. Nalazi su prikazani kao najstariji tragovi o žrtvovanjima ljudi na teritoriju dviju Amerika. No struka se još uvijek spori u interpretaciji pronađenih iskopina. Unatoč raznolikoj umjetničkoj ostavštini Olmeka, odnosno kultura koje su bile pod njihovim utjecajem, u njima dosad nisu pronađeni likovni prikazi žrtvovanja ljudi u religijske svrhe kao u zapotečkoj i nekim drugim kulturama tog vremena.

Ne zna se točno što je uzrokovalo nestanak olmečke civilizacije, koji je bio praćen naglim padom populacije tri-četiri stoljeća prije Krista: da li ustanak protiv vladajuće elite iznutra, invazija izvana ili, pak, kako pretpostavljaju mnogi znanstvenici, velike transformacije okoliša poput promjena riječnih tokova i vulkanskih aktivnosti.