Plan za oporavak oko kojeg su se lomila koplja od 750 milijardi eura predviđa 390 milijardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova. Ključan trenutak u pregovorima dogodio se oko 4 sata ujutro u utorak, kada je skupina takozvanih štedljivih zemalja - Nizozemska, Austrija, Švedska i Danska - pristala da u paketu gospodarske pomoći bude 390 milijardi bespovratnih sredstava u zamjenu za značajno povećanje rabata na njihove uplate u europski proračun.

Štedljivci su pravi pobjednici ove teške, rovovske bitke za europski novac jer su uspjeli u svom naumu da značajno smanje iznos bespovratnih sredstava u fondu za pomoć gospodarstvima koja su se najviše našla na udaru koronavirusa. Kako navodi Politico.eu, izvojevali su i neke značajne ustupke u temeljnom financijskom nacrtu, uključujući značajno povećanje rabata koji osigurava da im se vraća dio sredstava što ih uplaćuju u europski proračun.

Riječ je o pravilu koje je izvojevala davna britanska premijerka Margaret Thacher, a koje je Francuska željela ukinuti u fazi nakon Brexita. No ne da nije uspjela u naumu da ukine rabat, nego je on opet postao glavni pregovarački alat. Tako se austrijski godišnji rabat udvostručio na 565 milijuna eura godišnje u usporedbi s prethodnim prijedlozima, dok je nizozemski povrat porastao s 1,57 milijardi na 1,92 milijarde eura.

Mark Rutte, nizozemski premijer, odlučio je ne nazvati sporazum 'povijesnim', kao što su to napravili neki europski čelnici. 'To je termin koji ne bih koristio', rekao je novinarima nakon što je postignut dogovor.

Pohvalio je model koji Nizozemskoj (ili bilo kojoj zemlji) daje mogućnost da aktivira 'hitnu kočnicu' na europske isplate ako misli da vlada nije ispunila svoja reformska obećanja. Čelnici su se također složili povećati dio carina EU-a koje zemlje mogu zadržati za svoj proračun, što je blagodat za Nizozemsku s njezinim gigantskim lukama.

Austrijski kancelar Sebastian Kurz poručio je kako je ovaj sporazum 'dobar rezultat' za EU i Austriju i odao počast suborcima iz štedljive četvorke.

Pobjednicima su se proglasile i Mađarska i Poljska jer su uspjele izbjeći naum da se isplata europskog novca veže uz stanje vladavine prava u tim zemljama.

'Brojke su naravno važne, ali mi smo ponosni narodi. Ponos je važan ili još više', rekao je mađarski Viktor Orban, dodavši da su jasno stavili do znanja da 'nije prihvatljivo da bilo tko, posebno oni koji su naslijedili vladavinu prava, kritizira njih, borce za slobodu, koji su prebrodili teška komunistička vremena'. Poljski premijer Mateusz Morawiecki dodao je da su te zemlje također zatražile da se zatvori disciplinski postupak prema članku 7.

Najveći gubitnici ovog sporazuma su francuski predsjednik Emmanuel Macron i njemačka kancelarka Angela Merkel jer su morali znatno izmijeniti prvobitni plan kako bi udovoljili štedljivim zemljama. Iako sada proglašavaju pobjedu i plan nazivaju povijesnim, pokazali su da, kako se slikovito izrazio dopisnik WDR-a iz Bruxellesa Ralph Sina, njemačko-francuski motor koji je kroz povijest vukao Europsku uniju mora na servis.

Macron je kazao da je ovaj dogovor povijesna prilika za Europsku uniju i eurozonu, a Merkel je naglasila da dogovor o fondu oporavka pokazuje odlučnost bloka da krene novim putevima u izvanrednim okolnostima.

Žrtve nepopustljivosti štedljivih članica su i neki sektori za koje su predviđena manja izdvajanja, poput zdravstva i klimatskih promjena.

Dogovorom može biti zadovoljna i Hrvatska te bi u sljedećih sedam godina, kako je objavio predsjednik Vlade Andrej Plenković, trebala dobiti 22 milijarde eura.