Dok je stav Vjerana Piršića iz udruge Eko Kvarner da je hitna izmjena Zakona o vodama s ciljem pretvorbe Hrvatskih voda u trgovačko društvo napravljena bez plana jer je 'količina gluposti u Hrvatskoj dovoljno velika', Lay misli suprotno.

Kaže kako nije siguran 'tko je u igri', no spominje ministra regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva gospodarstva Božidara Pankretića i državnog tajnika Zdravka Krmeka. Lay također tvrdi kako je Kosor iz hitne procedure povukla izmjene Zakona isključivo zbog sakupljanja političkih bodova, a ne zbog brige za vode. Njegov je stav potvrdila i Irma Popović Dujmović iz Zelene akcije tvrdeći kako je dogovor o privatizaciji voda dogovor dijela HDZ-a i HSS-a te je pritom također spomenula Pankretića i Krmeka.

Iako se u posljednje vrijeme mnogo zakona mijenjalo prema direktivi Europske unije, Lay tvrdi kako izmjena Zakona o vodama ide na ruku nekom drugom te kako je u suprotnosti s direktivama iz Europe. Uostalom, u svim zemljama EU, izuzev Latvije, institucije za upravljanje vodama vode javne ustanove, a ne javna poduzeća.

Stav predstavnika Katoličke crkve Lovre Sučića iz Franjevačkog svjetovnog reda, Gordana Črpića, tajnika Komisije 'Iustitia et Pax' HBK te fra Mije Džolana, ravnatelja Franjevačkog instituta za kulturu mira je jasan: vode, more, šume i zemlja ne smiju biti predmet strančarenja, a voda mora biti dostupna svima, pa i najsiromašnijima.

Današnja konferencija za novinare dio je jednomjesečne javne rasprave o izmjeni Zakona te je ta problematika okupila ljude iz različitih društvenih segmenata. No iako je Vlada popustila pred pritiskom udruga i Crkve te povukla Zakon iz hitne procedure, postoji velika skepsa da će javna rasprava trajno promijeniti stvari. Naime, praksa je u Hrvatskoj pokazala kako se pri izradi zakona traži mišljenje javnosti te udruga, no to se isto mišljenje na kraju ne integrira u zakone.

Da je pretvorba Hrvatskih voda iz javnog u trgovačko društvo uvod u privatizaciju, slaže se i Krešimir Sever, predsjednik Nezavisnih sindikata Hrvatske. 'Na mala se vrata pokušalo napraviti da se javna ustanova koja treba raditi na dobrobit javnog dobra preusmjeri na stvaranje dobiti', kaže sindikalni čelnik i ističe kako bi upravljanje javnim dobrima trebalo biti iznad svega, bez obzira tko je na vlasti.

Od koga ćemo kupovati vodu? Od Coca-Cole i Ine?

Piršić iz Eko Kvarnera ogorčen je jer, kaže, već danas postoje dijelovi Hrvatske u kojima nema pitke vode. Spomenuo je Vrbovsko gdje građani piju fekalijama zagađenu vodu te postavio pitanje zašto dajemo izvore vode u koncesiju kada je pitka voda već sada luksuz za neke.

Spomenuo je i zanimanje Coca-Cole za rijeku Gacku. Naime, više od tri godine traje projekt 'Svaka kap je važna - rijeka Gacka' Ujedinjenih naroda za razvoj i Coca-Cole Hrvatska. Osim niza pozitivnih konkretnih projekata koji su izašli iz ove suradnje, upitno je zanimanje Coca-Cole za Gacku.

Piršić spominje da su pojedina nalazišta podzemnih voda u vlasništvu Ine s obzirom da se prilikom bušenja u potrazi za naftom često nađu veliki izvori vode. 'Mi smo Inu prodali. Možda ćemo vodu morati kupovati od njih ili pak od Coca-Cole', zaključuje Piršić.

Sudionici konferencije bili su suglasni da će Vlada zasigurno ponovno pokušati na mala vrata privatizirati vode, a Tonči Tadić iz Mediteranskog instituta zaključio je da je pitanje vodnih resursa pitanje nacionalnog suvereniteta.