Tomašević je na početku kazao da ih i dalje mnogi kritiziraju zbog lokacije centra za gospodarenje otpadom u Resniku, a ne nude rješenje. Istaknuo je da su ih građani izabrali da uvode promjene u Zagrebu, a to nekad znači i povlačenje nepopularnih poteza. Potom je gradonačelnik rekao da se kreće u proceduru raskida koncesije za pročistač otpadnih voda. To se zemljište nalazi pod koncesijom do prosinca 2028. godine na temelju ugovora potpisanog 2000. godine. 'Tamo imamo izgrađen prvi i drugi stupanj pročistača, a Hrvatska se obvezala da će izgraditi i treći stupanj. Zato je ovo strateški najbitnije zemljište na teritoriju Grada Zagreba', kaže Tomašević.

Zemljište na kojem se nalazi pročistač parcela je predviđena i za centar za gospodarenje otpadom. 'To je najpogodnija lokacija za centar', smatra Tomašević. Kako je zemljište pod koncesijom, za bilo kakve zahvate trebali bi tražiti dozvolu koncesionara, kao i za treći stupanj pročistača, a koji će se graditi novcem EU-a. 'Treći stupanj je uvjet EU-a da bismo povukli novac iz fondova za ulaganja u vodoopskrbu i odvodnju. A imamo puno ulaganja. Imamo projekt vrijedan 320 milijuna eura, što bi se trebalo potrošiti u narednih pet godina. Tu je uračunato i ovih 94 milijuna eura za treći stupanj pročistača otpadnih voda', kazao je gradonačelnik te naglasio da upravo Bruxelles traži da koncesionar ne bude privatnik ako oni financiraju treću fazu.

Koncesionar su Zagrebačke otpadne vode (ZOV) u vlasništvu konzorcija koji čine WTE Wassertechnik GmbH (48,5 posto), Westenergie Aqua GmbH (48,5 posto) te gradsko poduzeće Vodoprivreda Zagreb d.d. (tri posto). Tomašević također nije zadovoljan odnosom s koncesionarima. Istaknuo je da će danas poslati prijedlog o raskidu koncesije Skupštini Grada Zagrada, a ona će ga, vjeruje, usvojiti. Nakon toga moći će nesmetano odlučivati o procesima gospodarenja otpadom i otpadnim vodama.

'Naravno da postoji i trošak raskida i oni misle da bi on trebao koštati manje nego ostajanje u ugovoru do kraja 2028., što znači 420 milijuna eura, koliko koncesionaru trebamo platiti u te četiri i pol godine na dva načina. Jedan način je kroz račune koje građani plaćaju za vodu te kroz gradski proračun. To je oko 80 milijuna eura godišnje', tvrdi Tomašević, dodajući da, ako se ne dogovore s koncesionarima oko vještaka, slijedi arbitraža. Naveo je i da su koncesionari do sada zaradili oko 250 milijuna eura dividende u 24 godine, koliko traje koncesija.

Tvrdi da bi trošak raskida koncesije trebao biti manji nego ostanak u ovom ugovoru te je odbacio primjedbe novinara da će to usporiti procese. 'Po ugovoru postoji mogućnost raskida koncesije i nakon što se donese odluka na Skupštini, stupamo u posjed zemljišta za šest mjeseci', kazao je Tomašević.

Naveo je da financije nisu razlog za to iako bi trebalo biti uštede.

'Glavni razlog je zatvaranje Jakuševca i apliciranje za europske fondove', kazao je Tomašević, istaknuvši da ovaj potez neće povećati cijenu vode. Smatra također da su koncesionari dovoljno zaradili od pročistača.

Što se tiče problema s odvozom otpada s kućnog praga zbog odrona i sanacije na Jakuševcu, Tomašević je rekao da su Zagrebačkoj županiji ponudili da preuzme miješani komunalni otpad iz Zagreba u sljedeće četiri godine. Zauzvrat bi Zagreb preuzeo cjelokupan trošak izgradnje postrojenja u Resniku i prihvatio miješani komunalni otpad iz Zagrebačke županije u novo postrojenje, a ono će raditi barem 30 godina.

Međutim iz Zagrebačke županije tvrde da podaci iz nacionalnog Plana za gospodarenje otpadom RH za razdoblje 2023.-2028., koji je donijela Vlada prije samo sedam mjeseci, nisu točni. Navode da je kapacitet njihovih odlagališta otpada 10 puta manji nego što se navodi u Planu.

'Ako Zagrebačka županija govori istinu, onda je nacionalni Plan besmislen dokument s netočnim podacima', poručio je gradonačelnik Tomašević.