Na konferenciji za novinare ispred u potresu stradalog Hrvatskog prirodoslovnog muzeja Tomašević je iznio podatke po kojima je u razornom potresu u ožujku prošle godine u Zagrebu oštećeno oko 25.000 zgrada, a oko 6000 zgrada ima crvenu ili žutu naljepnicu, što znači da su neuporabljive ili privremeno neuporabljive.

No, upozorio je, od svih tih zgrada samo za jednu petinu njih predani su zahtjevi za obnovu državnim institucijama, što smatra porazom i grada i države.

Stoga je najavio osnivanje ureda za obnovu u koji će, rekao je, prebaciti 'administrativce' i pravnike koji nisu potrebni u nekim drugim gradskim uredima.

Najavio je i da će se iz gradskog proračuna financirati projektna dokumentacija, odnosno predfinancirati jer bi ona trebala biti subvencionirana, odnosno u većoj mjeri financirana od države.

Tomašević je kazao da će projektna dokumentacija pokazati za svaku višestambenu zgradu ili obiteljsku kuću koliko će koštati cijela obnova, po kojim se sve modelima prema zakonu obnova može financijski izvršiti te koji je udio koji čeka privatne suvlasnike zgrada.

Kad je riječ o javnim zgradama, rekao je kako su tu na raspolaganju sredstva iz Fonda solidarnosti, pri čemu će nova gradska vlast potrošiti svaki euro koji može iz tog Fonda da obnovi javne zgrade, a na obnovu zgrada gledati u četiri dimenzije - fizičku, društvenu, gospodarsku i zelenu.

Fizička obnova znači da zgrade ne obnavljaju tako da ih vrate u prvobitno stanje nego da imaju veću protupotresnu otpornost, a uključuje i fizičku obnovu komunalne infrastrukture, posebice kad je riječ o povijesnom središtu grada.

Društvenu dimenziju Tomašević vidi kao priliku da stvore nove javne prostore, podignu kvalitetu života i dinamiku, mjesto susreta posebice u povijesnoj jezgri, a gospodarsku da domaće građevinske tvrtke što više povuku novac za provođenje obnove.

Zelena dimenzija obnove znači da će se se povećati energetska učinkovitost zgrada i kvaliteta stambenog fonda te poboljšati komunalna infrastrukture i iz ekološke perspektive.