Deset godina nakon što je Europski sud za ljudska prava (ESLJP) u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske u Gradu Splitu donio presudu i skoro tri desetljeća otkako je Splićanin Sergej Statileo podnio tužbu pred hrvatskim sudovima Hrvatska je odlučila riješiti pitanje zaštićenih najmoprimaca i vlasnika stanova koji ne mogu ući u svoje nekretnine za koje dobivaju tek simboličan najam
Naime, Agencija za promet i posredovanje nekretninama (APN) financirat će gradnju stambeno poslovne zgrade, po projektu Arhitektonskog bira Ante Kuzmanića, od pet katova s 58 stanova, 69 parkirnih mjesta i dva poslovna prostora u Alkarskoj ulici u Stobreču na predjelu Sirobuje. Procijenjena vrijednost radova, prema podacima iz Elektroničkog oglasnika javne nabave (EOJN), je 6,5 milijuna eura bez PDV-a, a nakon što bude odabran izvođač radova isti bi posao trebao završiti u roku od 420 dana.
vezane vijesti
2158 nekretnina
Tko će se konkretno useliti u zgradu ovisi o redoslijedu prvenstva koji je utvrđen Zakonom o načinu utvrđenja izvršenja presuda Europskog suda za ljudska prava u skupini predmeta Statileo protiv Hrvatske, koji je na snazi od proljeća ove godine, odluci Ustavnog suda RH, ali i upravnim postupcima.
Prema podacima Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine u Registar koji sadržava popis i podatke o svim stanovima u Hrvatskoj u vlasništvu ili suvlasništvu osoba u kojima stanuju zaštićeni najmoprimci i zaštićeni podstanari prijavljeno je 2158 nekretnina od čega 25 posto ne spada u predmet spomenutog Zakona.
Najveći broj nekretnina u kojima žive zaštićeni najmoprimci nalazi u Zagrebu (1149), a slijede ga Split (474), Rijeka (201), Dubrovnik (164), Osijek (82), Šibenik (59), Pula (46), Karlovac (41) i Varaždin (24). Zakonom je predviđeno pet programskih mjera za trajno rješenje statusa osoba koje imaju status zaštićenog najmoprimca u stanu u privatnom vlasništvu: nagodba stranaka, isplata iznosa koji prema zakonu pripada zaštićenom najmoprimcu, useljenje zaštićenog najmoprimca u stan u vlasništvu RH za koji plaća minimalnu najamninu, otkup stana od vlasnika i ostanak zaštićenog najmoprimaca u stanu, zamjena stanova između vlasnika i RH u kojem slučaju zaštićeni najmoprimac ostaje živjeti u stanu u kojem je smješten.
Tko je bio Sergej Statileo?
Sergej Statileo rođen je 1952. godine u Splitu i bio je vlasnik stana od 67 metara četvornih. U stanu je 1955. godine tadašnja država dodijelila pravo stanovanja stanovitoj gđi P.A. u koji je preselila zajedno sa svojom majkom i srodnicom I.T. P.A i I.T. živjele su zajedno u stanu sve dok se P.A. nije iselila 1973. godine. I.T. je nastavila živjeti u stanu zajedno sa svojim suprugom i sinom. 1996. stupio je na snagu Zakon o najmu stanova. Njime je napušten pravni koncept stanarskog prava te je nositeljima stanarskog prava u privatnim stanovima, između ostalog, omogućio da postanu „zaštićeni najmoprimci”.
Statileo je odbio sklopiti ugovor o najmu s I.T. i ugovoriti zaštitnu najamninu. Ona protiv njega podnosi građansku tužbu, a 1997. godine, podnio građansku tužbu pred istim sudom, želeći ishoditi presudu kojom se nalaže I.T. i njezinom sinu iseljenje iz stana. Predmeti su spojeni, a 2002. godine Općinski sud u Splitu je presudom 2002. godine presudio djelomično u korist I.T. i njezinog sina. Četiri godine kasnije. Županijski sud u Požegi odbio je Statileovu žalbu i pravomoćno presudio u korist I.T. Međutim, Statileo se žalio Ustavnom sudu, ali je isti 2009. godine odbio njegovu tužbu. U veljači 2011. godine Sergej Statileo je umro ne dočekavši povratak u svoj stan. Njegov zakonski nasljednik Boris Filičić nastavio je pravnu bitku pred ESLJP-om.
