Sudionici su pozdravili sveobuhvatnu strategiju za rješavanje izbjegličke i migracijske krize koju je Europsko vijeće donijelo u prosincu 2015. i potvrdilo u ožujku 2016.

Ta je inicijativa zajednički europski odgovor za rješavanje krize na prikladan, brz, učinkovit, odgovoran i solidaran način, ali i za zaustavljanje podjela u Europi.

Zaštitom temeljenih prava migranata i izbjeglica štite se i temeljene vrijednosti EU, stoji u izjavi koju su potpisali predsjednici parlamenata Albanije, Bosne i Hercegovine, Hrvatske, Helenske Republike, Italije, Crne Gore i Slovenije.

Pozvali su na uporabu svih raspoloživih sredstava za podršku kapacitetima Grčke, uključujući hitnu potporu i bilateralnu humanitarnu pomoć kako bi se lakše nosila s teškom humanitarnom situacijom, stoji u izjavi.

Istaknuli su potrebu da EU i ostale zemlje na koje se pitanje migrantske krize odnosi budu na oprezu u pogledu novih mogućih pravaca nezakonitih migranata i da provedu sve nužne mjere i pojačaju intenzitet borbe protiv krijumčara ljudima.

Posebno su istaknuli da međunarodna zajednica i EU moraju jače raditi na uklanjanju uzroka migracija: okončanju sukoba, jačanju institucija u zemljama tranzicije i uklanjanju uzroka siromaštva.

Kritički tonovi: jedinstvo EU upitno ako gradi granice i zidove među članicama

U raspravi je posebno oštra bila predsjednica zastupničkog doma, Talijanka Laura Boldrini koja je na početku svog govora rekla da je jako važno govoriti o migracijama napomenuvši da dok oni održavaju skup u Splitu, papa Franjo provodi vrijeme s migrantima na Lezbosu. Boldrini je kazala da je i sama bila ondje prije dva mjeseca i da je stanje grozno, a migrantima pomaže lokalno stanovništvo.

'Do prije dva mjeseca to je bio otok nade, a danas, pod pritiskom zemalja članica EU to je nešto sasvim drugo. Zato je Papa danas tamo. Nije pošteno da Grčka obavlja cijeli posao za nas. Izguravanje i postavljanje ograda je slabost politike. Europska unija pokazala se nesposobnom baviti se ovim problemom iako svi imamo odgovornost', kazala je Boldrini.

Italija, Belgija, Francuska i Njemačka sastavile su deklaraciju koja ističe društveni učinak mjera štednje kao i to da žele ići prema federalnoj uniji, rekla je Boldrini i pozvala sve da tu deklaraciju potpišu.

Da Grčka želi izbjeći jednostrane postupke u migrantskoj krizi posvjedočio je potpredsjednik parlamenta Helenske Republike Georgios Varemenos koji je naglasio da je zatvaranje balkanske rute stvorilo humanitarnu krizu u toj zemlji i zatražio je pomoć zemalja članica.

'Idomeni je sramota za ljudsku civilizaciju. Grčka radi nove centre gdje se imigranti smještaju. Imamo već 80.000 ljudi na 5.000 otoka, a dnevno od sigurne smrti spašavamo na desetke imigranata. Svakog se dana podijeli 90.000 obroka', ispričao je sudionicima konferencije Varemenos.

Pozvao je sve na rješavanje tog, kako je rekao, tragičnog problema i upitao hoće li EU ostati ujedinjena ako ima granice i zidove između država.

Nakon XIV. konferencije Jadransko-jonske inicijative počinje nova era suradnje

Sudionici XIV. konferencije predsjednika parlamenata država sudionica Jadransko-jonske inicijative u subotu su u Splitu osim o europskom odgovoru na migracijsku krizu razgovarali i o dodanoj vrijednosti parlamentarne suradnje u okviru Strategije Europske unije (EUSAIR) i pozvali na jačanje aktivnosti kako bi se poboljšala njihova vidljivost i odgovornost.

Po njima bi građani trebali biti aktivno uključeni u provedbu strategije, a članovi parlamenta i njihovi predstavnici bi trebali posredovati između građana i vlada.

Posebno su istaknuli kako Jadransko-jonska regija ima veliki potencijal za suradnju na svim područjima koji su značajni za blagostanje, ali i gospodarski rast.

Glavni tajnik Jadransko-jonske inicijative veleposlanik Fabio Pigliapoca je podsjetio na okupljanje ministara na prvom godišnjem forumu strategije EU za Jadransko-jonsku inicijativu koji će se u svibnju održati u Dubrovniku, u organizaciji vlade RH i Europske komisije.

Bit će to povijesni trenutak i iznimna prigoda u razmjeni rezultata i razgovora o tome kako makro ekonomski projekti mogu biti implementirani, rekao je.

'Ministri osam država sudionica će se baviti istim temama migracijama, ali i suradnjom Jadransko-jonske inicijative. Nakon današnjeg sastanka u Splitu nastaje nova era naše suradnje', zaključio je Pigliapoca.

Zastupnica Europskog parlamenta Ivana Maletić je rekla da je makro-regionalni pristup svojevrsna novost na razini Europske unije. Prva je makro-regionalna strategija donesena 2009. godine za Baltičke zemlje i regiju, potom Dunavska i sada Jadransko-jonska, podsjetila je i dodala da je makro-regionalni pristup povijesno i tradicionalno prisutan dulje vrijeme jer su povezane države sličnih interesa.

'Specifičnost Jadransko-jonske regije su velike nejednakosti od ekonomskih do socijalnih, no to može biti i prednost jer se miješanjem tih visoko razvijenih regija s najniže razvijenim regijama koje imaju veliki potencijal rasta čitava makro-regija može kvalitetno razvijati. Ono što nedostaje ovakvim makro-regijama i strategijama su konkretni izvori financiranja', kazala je Maletić.

Objasnila je da se radi o novom pristupu i otkrila da u europskom proračunu nema proračunskih linija za makro-regije zbog čega ispada da svaka država mora iz svog proračuna odvojiti sredstva za makro-regije što, drži, nije baš lako. Napomenula je da nedostaju još provedbene strukture i jasni akcijski planovi jer postoji strategija, ali bi trebalo jasnije i konkretnije definirati kako, u kojem projektima, tko i u kojim rokovima će realizirati svoj plan.