Ako se pita gradonačelnika Milana Bandića, odgovor je uvijek isti – odlučit će građani - iako je u prijedlogu izmjene Prostornog plana Gradska uprava predložila spalionicu na području uz pročistač otpadnih voda na Žitnjaku.

Pitate li pak vodeće zagrebačke SDP-ovce, oni će vam uz ugašeni mikrofon kazati kako su za spalionicu jer nju predviđa i Nacionalna strategija upravljanja otpadom od 2007. do 2015. godine, ali kad ga upalite, reći će da 'stručnjaci na temelju svih parametara trebaju procijeniti što je najbolje rješenje te da s tehnologijom koja će se primjenjivati ne bi licitirali'.

Slično razmišljaju i u HNS-u, pa će tako predsjednik zagrebačkog ogranka Dragan Kovačević reći kako 'političari trebaju odabrati najbolje stručno i financijsko rješenje' uz dodatak da on o tehnologiji obrade smeća ne zna ništa i da se zbog toga o tome se ne bi izjašnjavao.

U HDZ- u pak nismo naišli na raspoloženog sugovornika jer pričati o osjetljivoj temi dok traje zbrinjavanje 'otpada' u zagrebačkoj organizaciji, valjda, nije najuputnije.

Stjepan Nikolić, bivši direktor ZGOS-a kaže pak kako MBO ne može riješiti problem u Zagrebu.

'Termička obrada otpada jedina je alternativa. MBO ne može zadovoljiti potrebe Zagreba jer otpada je previše. Usto je MBO zastarjela tehnologija jer dobivamo suhi i mokri otpad i, dok se mokri može kompostirati, suhi se mora negdje odložiti ili spaliti.

Da Bandić prije desetak godina nije iz Prostornog plana izbacio spalionicu u Dumovečkom lugu, zbog čega je dobio izbore, danas smo je već mogli imati. Ovako smo opet na početku i sada se ona želi graditi pored pročistača otpadnih voda.

Kao razlog za gradnju tamo navode mulj iz pročistača kojeg se nagomilalo skoro 300 tisuća tona, ali u Gradu ne objašnjavaju kako su mogli potpisati ugovor kojim mulj ostaje na brigu građanima Zagreba iako profit ubire strani koncesionar.

Sve ide u smjeru da bi i spalionica mogla završiti u rukama istog koncesionara', ističe Nikolić i dodaje kako ukoliko se Grad odluči na spalionicu u njoj treba biti posebna linija za mulj što dodatno podiže cijenu njene gradnje.

Podsjeća da je, dok je bio šef ZGOS-a, predlagao kao moguću lokaciju pored toplane na Žitnjaku jer bi se tako spalionica mogla lakše spojiti na sustav i plasirati energiju, ali je ta ideja odbačena nakon što se na navedenoj lokaciji dogodio narod.

Upitan što i kamo s pepelom i šljakom koji ostaju kao nusprodukt paljenja, Nikolić navodi da su iz svijeta poznata rješenja kako se to može koristi u građevinarstvu ili kao šljunak za asfalt.

Voditelj gospodarenja otpadom Zelene akcije Marijan Galović s Nikolićem se slaže samo u dijelu koji se odnosi na mulj iz pročistača, dok o svemu ostalom ima suprotno mišljenje.

'Briljantna vlast Grada Zagreba potpisala je da ZOV kao koncesionar ubire novac, ali ne i da skrbi o mulju. To zvuči gotovo nevjerojatno, ali nažalost, i to će se kao i mnoge druge stvari prebiti o leđa i novčanike građana', mišljenja je Galović.

Za ideju spalionice pak nema lijepih riječi. Osim što smatra da će biti zagađivač okoliša koji će utjecati na zdravlje ljudi Galović drži i da će se u spalionici spaliti i novac.

'Cijena izgradnje MBO postrojenja bila bi 70/80 eura po toni smeća, a spalionice 120 eura. Zagreb je planirao spalionicu na 385 tisuća tona. MBO postrojenje od 200 tisuća tona bi zadovoljilo potrebe Zagreba jer bi se velika količina otpada prije selektirala. Rezultat obrade je potpuno inertan otpad koji se bez ikakve opasnosti može odložiti, za razliku od toksičnog pepela koji nastaje kao produkt rada spalionice.

Ovim koracima postojeća se količina otpada može smanjiti za preko 80 posto, dok postrojenje za termičku obradu otpada može smanjiti količinu otpada za maksimalno 70 posto, uništavajući pritom vrijedne sirovine koje se nalaze u otpadu. Iako se trenutno u Zagrebu odvaja tek 25 posto otpada, taj postotak može biti i 70, kao što je slučaj u Austriji.

Zagreb danas proizvodi 280 tisuća tona i predviđao se godišnji rast od sedam ili osam posto. Od 2008. godine dogodio se pad za 15 posto, što zbog ekonomske krize, što zbog pravilnika o ambalažnom otpadu', ističe Galović.

Iako su u svijetu poznati primjeri uvoza-izvoza otpada, Galović napominje da nije za tu varijantu jer je ona najskuplja i jer zagađuje okoliš ljudi koji žive uz spalionice.

Upitan gdje Zelena akcija vidi dobru lokaciju za MBO, naglašava da ZA nema namjeru predlagati lokacije jer to nije njihov posao, ali i dodaje ona ne bi trebala biti ništa veća od odlagališta pepela kapaciteta sto tisuća tona.