Plenković je, na traženje novinara, komentirao Milanovićevu izjavu da bi se za mjesec dana trebale ukinuti sve mjere ograničenja.

'Pa znate što, ja sam to rekao dosta prije njega na našim internim sastancima. U biti skoro istu stvar. I ne mogu reći ovdje da se... čak i s ovim mogli bismo se složiti, malo-pomalo će ispasti da se slažemo', kazao je Plenković na jučerašnjoj presici, ne obrazlažući što je točno mislio pod tim da se slaže s Milanovićem oko ukidanja mjera. Znači li to da će premijer, kao ovlaštena osoba, ukinuti epidemiološke mjere, unatoč porastu broja novozaraženih i visokim postocima necijepljenog stanovništva? Ili je samo u pitanju populistička figura?

Ogledan primjer ukidanja mjera trenutno je Engleska, u kojoj broj novozaraženih također zabrinjavajuće raste, ali je ondje prvom dozom cijepljeno oko 88 posto odraslog stanovništva, a u Hrvatskoj svega 47,4 posto. Kao rezultat naglog ukidanja mjera Hrvatska bi mogla osjetiti dramatične posljedice u vidu novog zagušenja zdravstvenog sustava i tisuća dodatnih smrtnih slučajeva, proporcionalno daleko više od Britanije. 'Naš je rizik veći, a to znači da moramo voditi računa o svemu', potvrdio je u zasebnom, treznijem osvrtu na istu temu Davor Božinović, voditelj Stožera civilne zaštite.

Ulozi su veliki. Šef splitske infektologije, dr. Ivo Ivić, izrazio je oduševljenje hrabrošću Engleza, dodajući da će njihov eksperiment pratiti cijeli svijet, a ako se pokaže da je razina cijepljenosti među starijima dovoljna da ne puni bolnice, onda je svima jasno što je Hrvatska propustila napraviti.

Na nacionalnoj razini u Hrvatskoj je cijepljeno oko 65 posto građana u dobi od 65 do 69 godina; 74 posto od 70 do 74 godine; 58 posto od 75 do 79 godina i svega 55 posto onih u dobi od 80 do 84 godine. Zahvaljujući epidemiologu Branku Kolariću, voditelju Službe za javnozdravstvenu gerontologiju u Nastavnom zavodu za javno zdravstvo 'dr. Andrija Štampar', odmah na početku kampanje cijepljeni su stanari domova za starije, što je spriječilo to da smrtnost od korone u Hrvatskoj bude još veća.

Za kolektivni imunitet, prema optimističnim procjenama stručnjaka, nužno je da se cijepi najmanje 75 posto građana.

'Kad prestanete nositi maske, kad počnu okupljanja, brzina infekcije je nevjerojatna... Nije problem to da se širi među mladima, nego imamo previše starih koji nisu cijepljeni i zaštićeni, mladi će im donijeti bolest i onda ćemo imati najteži dio epidemije', kazao je dr. Ivić za N1 u ponedjeljak, na dan ukidanja mjera u Britaniji, dodajući da raste broj hospitaliziranih u splitskoj bolnici. Kada se pacijente pita zašto se nisu cijepili, oni sliježu ramenima, nemaju odgovor.

Tim više čudi zašto premijer u javnost odašilje zbunjujuće i potencijalno kontraproduktivne poruke, jer iako uporno poziva na cijepljenje i naglašava da je ono ključno u zaštiti života i zaustavljanju pandemije, neki će građani idućih dana možda i odustati od svoje prve doze pod dojmom da Plenković, poput Milanovića, smatra da treba ukinuti mjere.

Istovremeno, zbog pogoršane epidemiološke situacije najavljeno je dodatno pooštrenje mjera. Između ostalog, strože će se nadzirati veća okupljanja, što znači da je to dosad bilo labavo provođeno, ali ne čudi u situaciji u kojoj rijetko tko u Hrvatskoj više razlikuje mjere, preporuke, propise, zakonske obveze i posljedice njihova kršenja u praksi.

Dr. Mićović: Možemo nadoknaditi zaostatak u cijepljenju

Dr. Vladimir Mićović, ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, napominje da je Britanija u velikoj prednosti u odnosu na Hrvatsku po cijepljenju i prvom i drugom dozom, pri čemu je druga doza osobito važna jer se njome postiže kvalitetna zaštita poslije proteka 14 dana.

'Situacija je dosta zahtjevna i sigurno je da će se kod nas morati na bilo kakav način osnažiti kampanja cijepljenja da bismo dosegnuli jesen s nekom primjerenom cijepljenošću, onom koja bi nam osiguravala kolektivni imunitet', kaže dr. Mićović za tportal.

Na pitanje je li i njega iznenadio stav premijera Plenkovića da bi trebalo ukinuti sve mjere, diplomatski odgovara da se svi zdravstveni djelatnici, svjesni težine i škakljivosti situacije, nadaju sigurnijoj jeseni s manje oboljelih i popuštanjem mjera.

'To nam je zajednički cilj. Da bismo ga dostigli, u ovoj situaciji, naoko opuštenijoj i uz velik protok ljudi, moramo biti jako, jako striktni i strogi. Najavljuju se proširenja epidemioloških mjera, određeni nadzor nad okupljanjima... Ako uspijemo u tome, a ja vjerujem da hoćemo u kombinaciji s daljnjom kampanjom cijepljenja, onda možemo očekivati da ćemo ući u povoljniju situaciju najesen, kada će se stvari konačno iskristalizirati i kada ćemo moći vidjeti ima li mogućnost da se mjere popuste', kaže dr. Mićović.

No zašto uopće u ovom trenutku, kad se Hrvatskoj upravo zbog nedovoljne cijepljenosti približava četvrti val zaraze, govoriti o ukidanju mjera? Dr. Mićović se slaže da to jest preuranjeno, ali sada, s osiguranim količinama cjepiva, mogli bismo biti uspješni i relativno brzo, s obzirom na to da nismo mnogoljudna zemlja, nadoknaditi početni zaostatak u odnosu na Britaniju, državu koja je snažno od početka krenula u kampanju i imala kvalitetnu politiku cijepljenja.

'Bez široke populacijske akcije cijepljenja nema ni gospodarske ni zdravstvene sigurnosti. To će i dalje biti jedna od glavnih strategija, jer ako pustimo koronavirus da i dalje tinja, i povremeno divlja, on će mutirati i stvarati nove, opasnije i patogenije sojeve', napominje dr. Mićović, dodajući da je već i jedna doza cjepiva u trećem valu u Rijeci spašavala živote 90-godišnjaka.

Ipak, teško je vjerovati da je u Hrvatskoj moguće postići 75-postotnu cijepljenost, koliko je nužno za razvoj kolektivnog imuniteta. Dr. Mićović ističe da je u kampanji svakako potrebno obuhvatiti liječnike, tj. sve one u zdravstvenom i općenito javnom sustavu koji se još uvijek nisu cijepili, a nevjerojatno mu je i to da pojedinci mogu necijepljeni pružati usluge u svojim ugostiteljskim i turističkim objektima, ne vodeći računa o zdravstvenoj sigurnosti.

'Možda će nas neka nužda, neka nova nesreća natjerati da imamo malo kvalitetniji, konkretniji pristup', napominje dr. Mićović. U svakom slučaju, iz aktualne perspektive zdravstvenog djelatnika, teško mu je vidjeti potpuno otvaranje 1. rujna.

'Mislim da nijedan od mojih kolega, bilo da se radi o kliničarima, izvanbolničkim liječnicima ili javnozdravstvenim djelatnicima, ne može biti baš siguran oko toga, dapače - može izazvati određenu zebnju. Nadam se da će doći do pozitivnih trendova. Otvaranje baš najesen ili nešto kasnije... Bio bih zadovoljan i kasnije, samo da idemo prema tom cilju', zaključio je dr. Mićović.

Dr. Payerl-Pal: Odluke će ovisiti o ljetnim kretanjima

Dr. Marina Payerl-Pal, ravnateljica Zavoda za javno zdravstvo Međimurske županije, nije decidirana oko slaganja s premijerom Plenkovićem po pitanju ukidanja epidemioloških mjera. U ovom trenutku ne može se prejudicirati razvoj epidemiološke situacije.

'Ljeto će dati određene pokazatelje o kretanju virusa u Hrvatskoj, s obzirom na otvorenost i brojne turiste, te bih sukladno tome određene odluke donosila najesen. U međuvremenu, itekako bih stimulirala građane da se odazovu na cijepljenje', kaže dr. Payerl-Pal.

Odluku o ukidanju mjera u dogledno vrijeme mogli bi olakšati dobri pokazatelji o cijepljenosti starijih skupina stanovništva, a Međimurska županija i tu je učinila iskorak u odnosu na ostatak države, baš kao što je svojedobno prednjačila u razvoju vlastite platforme za cijepljenje. Dobar dio starije populacije cijepljen je u domovima za starije ili u vlastitim kućama, u kojima su ih obilazili njihovi obiteljski liječnici i mobilni timovi u organizaciji Zavoda i domova zdravlja. Za one koji su inzistirali da su kod kuće preboljeli Covid-19, a nisu bili registrirani u sustavu, organizirano je serološko testiranje te nastavno na to i cijepljenje.

Uz Grad Zagreb, Primorsko-goransku i Varaždinsku županiju, Međimurje ima najviši postotak cijepljenih u Hrvatskoj: prvom dozom cijepljeno je 51,1 posto, a s obje doze 43,4 posto odraslog stanovništva. U toj županiji na krajnjem sjeveru Hrvatske cijepljenje bez najave bilo je omogućeno još od početka svibnja, a kroz sustav 'otvorenih vrata' otad je utrošeno 10.809 doza cjepiva: prvu dozu primilo je 4959, a po drugu dozu došlo je 5850 građana.

'U subotu 24. srpnja organiziramo posljednje masovno cijepljenje na punktu na kojem će se cijepiti svi koji trebaju drugu dozu. Naravno, i dalje ćemo biti otvoreni od 9 do 18 sati svakodnevno u Zavodu i u bolnici da se ljudi mogu cijepiti, a moguće je da će se organizirati cijepljenje i subotom za ljude koji rade vani, tako da se mogu cijepiti kada dođu kući', najavila je dr. Payerl-Pal.