Hrvatski predsjednik Ivo Josipović izjavio je u subotu kako bi Hrvatska trebala pismom upozoriti Haški sud da optuženik za ratne zločine Vojislav Šešelj, nakon što je iz Haaga privremeno pušten zbog teške bolesti, krši uvjete puštanja jer po povratku u Beograd ponovno zaziva politiku mržnje i razdora kao i u ratnim 1990-ima.
'Ono što mi možemo, a nemamo široki manevarski prostor, je jednim pismom upozoriti Haški sud na ono što se događa', rekao je Josipović novinarima u Petrinji, gdje se susreo s gradskim čelnicima.
Napomenuo je kako je praksa Haškog suda da privremeno pušta na slobodu one okrivljenike za koje su se stekli procesni uvjet ili kada je to izazvano humanitarnim razlozima. No, naglasio je, uvjet takvog puštanja uvijek je bio da se puštena osoba ne bavi politikom, 'a ponajmanje da se bavi na način koji podsjeća na ratna vremena i uzroke rata'.
'Riječ je o tome, sasvim sigurno, da po dosadašnjoj praksi Haškog suda Šešelj krši uvjete pritvora, da ponovno zaziva onu politiku mržnje i razdora koja nas vraća u onu politiku iz 1990-ih koja je bila uzrok rata i svih ovih stradanja, a vidimo da ga nisu ni u Beogradu dobro primili. Zato mislim kako je vrijeme da Haški sud razmotri jesu li se stekli uvjeti da Šešelj ostane na slobodi ili ponovno ode tamo gdje mu je inače i mjesto', poručio je predsjednik.
Činjenicu da ni nakon toliko godina od rata i Šešeljeva izručenja Haagu nije za njega donesena haška presuda za ratne zločine, Josipović smatra velikim porazom međunarodnog prava i Haškog suda. 'Nažalost, to nije jedini takav slučaj. Međunarodno pravo treba se svakako graditi na nekim temeljima koji će omogućiti da svi koji su osumnjičeni za ratne zločine i slična nedjela budu brzo i efikasno suđeni', naglasio je.
Na novinarsko pitanje je li Hrvatska na Šešeljevo puštanje trebala ranije reagirati, Josipović je odgovorio kako Hrvatska, s obzirom da nije stranka u postupku, nema nikakav instrument osim da svoje i mišljenje svoje javnosti o tome navede u pismu sudu.
Josipović je hrvatske građanke i građane pozvao da 18. studenoga, na Dan sjećanja na žrtvu Vukovara 1991., dođu u Vukovar te da u tišini, ponizno i s poštovanjem odaju počast žrtvama. 'Vukovar je mjesto pijeteta i svatko tko dolazi u Vukovar, a ne želi isključivo doći radi poginulih, radi patnje i stradanja Vukovara, zloupotrebljava Vukovar za političke svrhe. To se ne bi trebalo dogoditi', poručio je.
