Unatoč najavljenim izmjenama Kaznenog zakona, koje bi se po Miljenićevim riječima na Vladi trebale naći do kraja mjeseca, poručio je da neće prihvatiti prijedlog ministra zdravlja Siniše Varge da se preispitaju zakonske odredbe koje se tiču kaznenih djela protiv zdravlja ljudi.

'Ne odgovaraju liječnici koji su postupali po pravilima struke – nikada. Ali netko tko se pravila struke ne drži i vas ili mene teško ošteti, netko umre zbog toga pa normalno da mora odgovarati. Kao što mora odgovarati i arhitekt koji krivo projektira kuću koja se sruši i netko strada', poručio je Miljenić, ističući da pacijenti moraju biti zaštićeni kaznenim pravom.

Napomenuo je da 'sve zapadne zemlje poznaju kaznenu odgovornost', iako je točno da neke 'ne izdvajaju liječnike'. No, ustvrdio je da liječnicima u tim državama 'nije ništa lakše' jer zbog smrti pacijenta mogu, primjerice, odgovarati za ubojstvo.

Miljenić je rekao i da je bio iznenađen izjavom ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka da je za projekt energetske obnove fasada zapreka bila komplicirana pravna regulativa za koju je odgovorno Ministarstvo pravosuđa. 'Čuo sam tu izjavu i moram priznati da sam bio prilično iznenađen s njom jer su očito kolegu krivo informirali njegovi suradnici ili tko već. Jer u ovome što on govori Ministarstvo pravosuđa nije imalo nikakvu ulogu. Dakle, tu se isključivo radi o drugim ministarstvima, a na čelu jednog od njih je i on. Nikakva regulativa iz područja pravosuđa se nije trebala i nije bilo uopće predviđeno da bi se mijenjala niti je pravosuđe ni na koji način tu zapreka', kazao je Miljenić.

Govoreći o dugo najavljivanoj reorganizaciji pravosuđa Miljenić je kazao kako očekuje da će doći do malog pomicanja rokova, između ostalog uzrokovanih i financijskim problemima. 'Mi moramo završiti informatizaciju sustava, mi je guramo i imamo suradnju sudova u tome, međutim to ide malo sporije nego je trebalo ići po našim planovima – dakle, možda dođe do pomicanja roka, ali za par mjeseci. No, ono što smo rekli ćemo provesti: imat ćemo bitno manji broj sudova, bitno manji broj funkcija', kazao je ministar.

Ponovio je da će građani u konačnici na sudovima 'imati brže postupanje', dok će se istodobno ujednačiti opterećenost sudaca što je trenutno veliki problem.

Kao najvažnija postignuća svog tima Miljenić je izdvojio nedavno izglasan Ovršni zakon te Stečajni zakon koji bi, po njegovim riječima, trebao biti donesen najesen. Podsjetio je i da se Zakonom o stečaju potrošača prvi puta u Hrvatskoj uvodi taj institut.

'Idemo možda sporije nego što bismo htjeli, ali to je zato što kad nešto uvodite prvi put onda ne smijete pogriješiti. Do kraja mjeseca na Vladi će biti i bitne izmjene Kaznenog zakona. Sljedeće na listi prioriteta je oduzimanje imovinske koristi ostvarene kaznenim i prekršajnim djelima, ali prvenstveno kaznenim. Mi smo napravili puno na tom planu, ali nismo zadovoljni dok ne uspijemo oduzeti svu imovinu koju je netko stekao kaznenim djelom', rekao je ministar.

Ustvrdio je da će zakonske promjene na kojima su radili sigurno dati bolje rezultate, ali da mnoge stvari nisu prije obavljene jer se istodobno mijenjao sustav, rješavao problem zemljišnih knjiga i ubrzavanja postupaka.

Kazao je i da mu je drago zbog nedavne presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Ljubljanske banke, jer je njome utvrđeno da bez posljedica ne može doći do oduzimanja privatnog vlasništva. 'To se u Europi ne smije događati i konačno je o tome odlučio najviši sud i više nema natrag. Dakle, ljudi će doći do svog novca i to je odlična stvar'.

Podsjetio je da se u Hrvatskoj vodi 'čitav niz postupaka' u vezi tzv. prenesene štednje te da je po općim pravnim uzusima 'logično da država koja je isplatila štediše koji imaju pravo naplate od Slovenije stupa na njihovo mjesto'.