Goranka Petrović rekla je u uvodu da visoke brojke novozaraženih ne prate porast teško oboljelih i opterećenje bolničkog sustava.

'Definitivno smo u boljoj situaciji nego što je bilo prije nekoliko mjeseci ili pretprošle godine. I virusi i mi smo se promijenili. Osobine omikrona da se brzo širi, a istovremeno izaziva u prosjeku blažu kliničku sliku, omogućavaju da se prirodno prokužimo i tako se povećava otpornost na taj virus', rekla je za HRT.

Istaknula je da kad se govori o kolektivnom imunitetu treba reći da će to postati za većinu ljudi običan virus te nećemo imati potrebu poduzimati nikakve drastične mjere koje imamo već dvije godine.

'Manji broj ljudi trebat će se možda jednom godišnje cijepiti jer će još uvijek biti u povećanom riziku od teške bolesti. Taj virus nam neće zadavati toliko glavobolja po pitanju teških kliničkih slika', dodala je. Naglasila je kako se ovih dana počelo govoriti da bismo počeli prelaziti u endemijsku fazu u kojoj ćemo imati virus koji će trajno cirkulirati na niskoj razini i mi ćemo se tako prokužiti malim dozama virusa koji cirkulira, ali će ta cirkulacija biti na nama prihvatljivoj razini.

'Imat ćemo dio otpornosti koja će sprječavati teške kliničke slike. Ne možemo znati u kojoj će se mjeri eventualno virus promijeniti', rekla je Petrović.

Trobonjača: U narednom razdoblju moglo bi doći do porasta broja hospitalizacija

Zlatko Trobonjača istaknuo je da trenutno dominiraju blaže kliničke slike i to iz dva razloga.

'Omikron je puno blaži virus, za razliku od prijašnjih sojeva, drugačije ulazi u stanicu nego prijašnji sojevi, pa su i vrste stanica koje on inficira nešto drugačije. Više inficira gornje dijelove dišnog sustava pa se zbog toga i brže prenosi. Omikron izaziva blaže kliničke slike. Drugi razlog je što nakon nekog vremena imamo akumuliranu kolektivnu imunost, ona nije dostatna da se zaustavi pandemija, ali postoji, a kao takva dovodi do blažih kliničkih slika', rekao je.

Rekao je da je omikron kratko među nama i treba vidjeti kako će se razvijati s obzirom na brzo širenje.

'Moglo bi doći u narednom razdoblju do porasta broja hospitalizacija, pa i neželjenih slučajeva. Treba biti oprezan. Još smo daleko od ukidanja covid mjera jer kad bismo išli s takvim ukidanjima, trebalo bi proglasiti da je ovaj virus bezopasan i uzrokuje blaže kliničke slike i onda se odričemo ključnih mjera', rekao je. Smatra da bi u narednom razdoblju trebalo još kontrolirati virus.

'Trebalo bi kontrolirati epidemiju. Ako se pokaže da su kliničke slike blaže i da nema većih zdravstvenih posljedica zbog širenja ovog virusa, onda možemo razmišljati i o ukidanju takvih mjera', dodao je.

Ukidanje covid potvrda

Trobonjača je rekao kako s obzirom na to da se cijepljene osobe, a čak i docijepljene jednim dijelom mogu inficirati, jako će se teško covid potvrdama zaustaviti širenje ovog virusa.

'Uvijek treba imati na umu da u našem društvu postoje ranjive skupine, a to su bolesnici, kronični bolesnici, starije osobe koje ovaj virus, bez obzira na to što je možda blaži, i dalje može oštetiti, onda njih treba štititi. Neke zdravstvene i socijalne institucije, bez obzira na to što covid potvrde generalno gube na značenju s obzirom na to da se događa da se cijepljeni i jednim dijelom docijepljeni mogu zaraziti, ipak bi trebalo štititi covid potvrdama. Ne možemo spriječiti ulaz virusa u te institucije upravo zbog ove činjenice, ali može se to smanjiti. Ako spasite jedan život, vi ste puno napravili', naglasio je.

Roglić: Maske puno slabije štite od omikrona nego što su štitile od dosadašnjih varijanti

Srđan Roglić je naglasio kako ne misli da smo na kraju epidemije jer i dalje imamo velik broj novooboljelih.

'Činjenica je da su kliničke slike blaže prema ovome što vidimo, ali činjenica je da imamo veliki broj oboljelih. Nije baš istina da bolnički sustav nije opterećen. Zadnjih dana imamo preko 100 pregleda u hitnoj ambulanti, što pokazuje da je bolnički sustav opterećen i imamo veliki broj hospitalizirane djece, od jednog do petero dnevno. Veliki broj djece se obrađuje putem dnevne bolnice. Informacije o nešto blažem obliku omikrona dolaze iz zemalja koje imaju nešto veću cijepljenost i s tim treba biti oprezniji. Što se tiče kliničke slike kod djece, ona je nešto drugačija s omikronom, tako da su izraženiji simptomi gornjih dišnih puteva te djeca imaju glavobolju i osjećaj opće slabosti', rekao je.

Istaknuo je da je omikron zarazniji od svih dosadašnjih varijanti te da maske puno slabije štite od omikrona nego što su štitile od dosadašnjih varijanti.

'Obične platnene maske, kao i kirurške, slabo štite, trebalo bi koristiti bolje maske za bolju zaštitu. Ne držimo se slijepo epidemioloških mjera i brojni ljudi ne nose maske tamo gdje bi ih trebalo nositi', rekao je Roglić.

Petrović: Često testiranje je način na koji bismo našu djecu mogli držati u školama

Petrović je rekla da škole same po sebi nisu problem, nego je to preslika jake proširenosti virusa u našem društvu, pa tako i u školama.

'Problem je to što se prilično nonšalantno ponašamo i praktički smo se vratili na pretpandemijsku razinu ponašanja. Održavanja minimalnog razmaka nema čak ni u školama. Znamo da se djeca i odrasli privatno svakojako druže i imamo velik problem i u školama. Naravno da je namjera i cilj održati kontinuitet nastave što je moguće više. Ovaj problem imaju sve države i ovaj tjedan bit će sastanak na razini Europske komisije te će glavna tema biti škole i to kako bi učenici mogli polaziti školu. Bilo bi ključno omogućiti djeci da se što je moguće više testiraju. Da se testiraju kad su nečiji bliski kontakti, kada imamo pozitivnog učenika ili nastavnika u razredu. Testiranje je jedan od najvažnijih epidemioloških alata u traženju i brzom identificiranu virusa i poduzimanju mjera. Često testiranje je način na koji bismo našu djecu mogli držati u školama', istaknula je Petrović.