Troskot je na konferenciji za novinare u Hrvatskom saboru naglasio da je nužno ukinuti obavezno članstvo u HGK jer bi to rapidno smanjilo korupciju u komorama, te potaknulo veću produktivnost i efikasnost jer bi se tada komora morala dobrim rezultatima i uslugom izboriti za članarine.

„Komore prvenstveno postoje kako bi kontrolirale privatni sektor kako on sam ne bi artikulirao svoje interese, pa često zastupaju interese politike, a ne poduzetnika” , rekao je Troskot.

Kaže Hrvatska je jedina zemlja u Europi koja je nakon socijalizma zadržala obvezne članarine.

HGK ima 550 zaposlenika, dok ih je u Sloveniji 110, a Estoniji 30. Osim toga , robni izvoz po zaposleniku komore u EU kreće se između 200 i 700 milijuna dolara , a u Hrvatskoj samo 25 milijuna dolara što je skoro 12 puta lošije nego u slovenskoj gospodarskoj komori i 18 puta lošije nego u estonskoj gospodarskoj komori. Prihodi od članarina HGK u 2020. godini su bili 165 milijuna kuna, naveo je Troskot.

„Jasno je da HGK služi za uhljebljivanje stranačkih kadrova, a ne kako bi olakšavala i unapređivala poslovanje poduzetnika u Hrvatskoj ", ustvrdio je Troskot istaknuvši da bi ukidanje članarine ostavilo više novca poduzetnicima i time potaknulo poduzetništvo.

Smatra HGK bi trebao funkcionirati po anglosaksonskom modelu, odnosno kao poduzeće koje bi zarađivalo svojim radom.