Njegovo preispitivanje u ime nacionalnog interesa i slogana "Prvo Amerika", bit će novi udarac multilateralizmu nakon povlačenja Sjedinjenih Država iz klimatskog ugovora i iz UNESCO-a.

Taj dokument je Teheran potpisao sa šest velesila SAD, Kina, Rusija, Francuska, Velika Britanija i Njemačka, kako bi zajamčio isključivo civilnu namjenu iranskog nuklearnog programa, u zamjenu za ukidanje sankcija. Nakon toga je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) redovito potvrđivala da Iran poštuje svoje ugovorne obveze.

No američki predsjednik je najavio da će "potrgati" dokument jer je Iran, rekao je, "odmetnička država".

Po američkom zakonu, predsjednik mora svaka tri mjeseca u Kongresu "potvrditi" poštuje li Iran ugovor i je li potonji u nacionalnom interesu SAD-a. Ovaj put sve upućuje da bi republikanski milijarder mogao ne potvrditi ugovor.

Američki državni tajnik Rex Tillerson i drugi članovi vlade dugo su se zauzimali da se taj dokument, isključivo usmjeren na nuklearni program, promatra odvojeno od "štetnih djelatnosti" Teherana, kao što su razvoj raketa i njegova "destabilizacijska" uloga u nekim zemljama poput Sirije, Libanona, Jemena, i Bahrejna.

Vodeći se takvim razlikovanjem Trump je već dvaput "potvrdio" ugovor od dolaska u Bijelu kuću, ali nerado. Njegova odluka koja se očekuje u petak uklopit će se u širu "strategiju" za slabljenje utjecaja iranskog režima na Bliskom istoku: Washington je već sankcionirao njegov balistički program, donio je nove mjere protiv libanonskog Hezbollaha koji Iran podupire, a postoji mogućnost da Čuvare revolucije, iransku elitnu vojsku, uvrsti na popis "terorističkih organizacija".

No Donald Trump se toliko usredotočio na raspravu o ugovoru potpisanom 2015. da bi njegovo "nepotvrđivanje" označilo početak burnog razdoblja.

U načelu takva odluka ne znači raskid ugovora, ističu zadnjih tjedana čelnici američke administracije.

"Nepotvrđivanjem" ugovora Trump će poslati loptu na teren američkog Kongresa, a zastupnici onda imaju 60 dana za odluku o ponovnom uvođenju sankcija ukinutih 2015. Povratak sankcija značio bi propast ugovora.

Kritičari ugovora nadaju se da će se u ovoj fazi uspjeti uvjeriti Europljane da ponovo pregovaraju o tekstu i postrože ga. No Pariz, London i Berlin čija su poduzeća počela ponovo ulagati na iranskom tržištu, jasno su dali do znanja da se rasprava o samom dokumentu neće ponovo otvarati.

Iranski ministar vanjskih poslova Mohammad Javad Zarif rekao je ipak krajem rujna da će iranska krajnja odluka ovisiti o "reakciji Europljana".