Za mjesto predsjednika splitskog HDZ-a ambiciju imaju dva do tri kandidata, premda još uvijek nije sigurno da će se svi doista i kandidirati: konzultacije na terenu i među članstvom, ali i sa centralom u Zagrebu i predsjednikom Andrejom Plenkovićem, još uvijek traju. Ogranak je trenutno vidljivo podijeljen.

S jedne strane stoji dosadašnji predsjednik Petar Škorić, kojega podržava veći dio (trenutnog) vodstva gradske organizacije. Škorić važi kao glavni kadrovik u gradskoj upravi i komunalnim poduzećima, on je časnik za vezu sa Željkom Kerumom i njegovom Hrvatskom građanskom strankom - te na jedvite jade uspijeva dovući nestabilnu vladajuću koaliciju do kraja četverogodišnjeg mandata - ali je u isto vrijeme u Plenkovićevoj nemilosti još otkako je agitirao protiv usvajanja Istanbulske konvencije.

Na nedavnim parlamentarnim izborima jedva se ugurao na nisko deseto mjesto HDZ-ove liste, a na koncu čak nije ušao u Sabor. U naknadnom miješanju karata pretekli su ga kandidati s nižih pozicija, zastupnicima su postali doslovno svi osim Petra Škorića.

S druge strane stoji Vice Mihanović, ravnatelj Lučke uprave Split. On u kuloarima već nekoliko godina slovi kao alternativa Škoriću (i Andri Krstuloviću Opari), premda se nikada nije javno izjasnio.

Mihanović uživa podršku izuzetno utjecajnog predsjednika županijskog HDZ-a Ante Sanadera, inače i političkog tajnika stranke koji je pod svoju kontrolu stavio baš sve ogranke izuzev splitskoga. Zbog toga, ali i dojma da se u Zagrebu izuzetno malo zalaže za dalmatinske kadrove i projekte, protiv Sanadera tinja nezadovoljstvo - ali ga se nitko ne usudi artikulirati jer bi vjerojatno završio poput Lovre Kuščevića, koji je nedugo prije svog pada izrazio ambiciju voditi splitsko-dalmatinski HDZ, ili bivšeg župana Zlatka Ževrnje koji je uhljebljen u Hrvatskim vodama i gurnut u političku anonimnost.

'Sanaderu ne odgovara da bilo tko drugi digne glavu. Bitno mu je da on osobno kontrolira sve procese u županijskom HDZ-u, a preko toga i u samoj Županiji te u nizu gradova i općina. Sada nastoji osvojiti i Split', objašnjava tportalov sugovornik iz HDZ-a.

On upozorava na to da je Ante Sanader formirao svojevrsni unutarstranački lobi s Božidarom Kalmetom iz Zadra, Nediljkom Dujićem iz Šibenika i Brankom Bačićem s krajnjeg juga, pa tako daje do znanja da kontrolira sve četiri dalmatinske organizacije kao vitalnu snagu samog HDZ-a, bez koje nitko ne može ovladati ni strankom ni državom.

'Ali, što imamo od toga? Split nema europskog zastupnika, nema ni svoga ministra, a veliki projekti zapinju na državnoj razini. Nitko ne lobira', dodaje tportalov sugovornik.

Treći potencijalni kandidat za šefa gradskog HDZ-a jest Domagoj Maroević, ravnatelj Županijske lučke uprave. On je također vrlo utjecajan - više u stranci, manje na samom terenu - a navodno je izbor samog Andreja Plenkovića.

Maroević je dosad izbjegavao javno se isturiti u Splitu i tako će po svemu sudeći ostati i na ovim unutarstranačkim izborima, ovaj put navodno zbog obiteljskih razloga. Ukoliko se kandidira, to će biti znak da iza njega stoji vrh stranke i u tom slučaju teško da bi uopće imao protukandidata, radilo bi se o nekoj vrsti kompromisa.

'Sam Andrej Plenković šokiran je lošim odnosima koji vladaju na terenu i činjenicom da splitski kadrovi lobiraju jedni protiv drugih, jedni drugima ruše projekte i otvoreno se svađaju', kazao je isti sugovornik. Zbog osjetljivost perioda u kojemu se pripremaju kandidature, malo tko u ovoj stranci želi istupati javno, pa čak ni s uobičajenim kurtoaznim frazama.

Na pitanje koga će HDZ kandidirati za gradonačelnika Splita na izborima u svibnju iduće godine, odgovor je nešto jednostavniji: iza Andre Krstulovića Opare stali bi Petar Škorić ili Domagoj Maroević, dok bi u slučaju pobjede Vice Mihanovića kandidat bio on sam.

'Krstulović Opara nije ni pokušao izgraditi vlastitu stranačku infrastrukturu i nije realno da se kandidira za predsjednika ogranka, ali svakako ima ambiciju ponovno se natjecati za gradonačelnika', objašnjavaju u HDZ-u.

U županijskom HDZ-a ne očekuju se potresi: Ante Sanader ostat će predsjednik, a Blaženko Boban kandidat za još jedan mandat na mjestu župana. Za razliku od gradske razine, ovdje idila traje već desetljećima, a disonantni tonova zadržavaju se u povjerljivim razgovorima.

Unutarstranački izbori u ovoj stranci zakazani su za 22. studenoga, kada će se neposredno birati predsjednici općinskih, gradskih i županijskih organizacija. Dva tjedna kasnije održat će se eventualni drugi krug, a po delegatskom principu birat će se općinski gradski i županijski odbori, kao i izaslanici za Opći Sabor HDZ-a, na kojemu će se izabrati članovi Predsjedništva.