Turski predsjednik Tayyip Erdogan je rekao da je Ankara već platila polog za nabavu tog sustava, po procjenama vrijednu 1,9 milijardi eura.

Turska ima drugu najveću vojsku u NATO savezu, a od članica saveza se očekuje da kupuju kompatibilne oružane sustave, prenosi BBC.

Turska je nakon nedavnog pogoršanja odnosa sa SAD-om uspostavila tješnje veze s Rusijom. Turska je nezadovoljna američkom podrškom kurdskim pobunjenicima u Siriji iz YPG-a, organizacije povezane s kurdskim pobunjenicima u Turskoj.

Rusija kaže da sustav S-400 ima domet od 400 kilometara i može istovremeno oboriti 80 ciljeva ciljajući svaku metu s po dva projektila.

Rusija je u prosincu 2015. postavila S-400 u njezinoj bazi  blizu Latakije u Siriji nakon što je turski zrakoplov oborio ruski zrakoplov Su-24 na tursko-sirijskoj granici. Incident je izazvao diplomatski spor između dvije zemlje ali ga je Erdogan kasnije uspio riješiti s ruskim predsjednikom Putinom.

Putinov vojni savjetnik Vladimir Kožin je rekao da je ugovor o nabavi sustava S-400 sukladan ruskim strateškim interesima. 'S obzirom na to, može se razumijeti reakcija nekih zapadnih zemalja koje žele vršiti pritisak na Tursku', rekao je.

Erdogan je, kako je prenio turski list Hurriyet, izrazio nezadovoljstvo neimenovanim zapadnim partnerima koji 'traže goleme iznose' za vojne dronove.

On je rekao da je Turska prošlog tjedna ubila 90 'terorista' YPG-a dronovima razvijenim u Turskoj jer su zapadni preskupi.

'Mi smo odgovorni za poduzimanje sigurnosnih mjera u obrani naše zemlje', naglasio je.

BBC-jev dopisnik iz Turske rekao je da je ugovor s Rusijom jasna poruka NATO-u nakon što su SAD i Njemačka povukla svoje protuzračne bitnice iz Turske.

Turska je 2015. tražila od njenih NATO saveznika da zadrže te bitnice na tursko-sirijskoj granici.

Turska je također ljuta jer joj SAD ne želi izručiti Fethullaha Gulena, muslimanskog klerika koji je, po Erdoganu, organizirao neuspjeli vojni udar u srpnju 2016. godine. Gulen niječe upletenost u pokušaj državnog udara.

Turska odluka o nabavi sustava S-400 ima i praktični i politički značaj i neizbježno će se gledati kao još jedan znak postupnog otuđivanja Ankare od njezinih zapadnih saveznika.

Turska već neko vrijeme nastoji nabaviti nove protuzračne sustave. Prije četiri godine razmatrala je nabavu kineskog sustava no nakon pritiska NATO saveznika od toga je odustala.

Odabir ruskog sustava koji će biti teško, ako ne i nemoguće, integrirati u širi NATO-ov protuzračni sustav nema mnogo strateškog smisla.

Turska je ne tako davno, u studenom 2015. godine, oborila ruski zrakoplov koji je, kaže, ušao iz Sirije u njen zračni prostor.

No od tada se mnogo toga promijenilo. U regionalnoj politici Ankara i Moskva su sve suglasniji a tursku unutarnju politiku mnogi saveznici ocjenjuju sve represivnijom.

Općenito je u NATO-u jedina ruska oprema koja se koristi ona koja je preostala u vojskama zemalja bivšeg Varšavskog pakta. Stariji ruski protuzračni sustav, koji je prvotno nabavio Cipar, ima i Grčka.