Zatraži li Turska aktiviranje članka 5. Ugovora s NATO-om, prema kojemu se napad na jednu državu smatra napadom na sve članice, tada je svaka dužna pomoći savezniku koji je napadnut što znači da bi se i Hrvatska kao članica Sjeverno-atlanskog saveza mogla naći u ratu sa Sirijom
Rat Sirije i Turske je definitivno i službeno počeo jer je turski parlament danas odobrio vojsci da prijeđe granicu i uđe u Siriju! Turska vojska u četvrtak je ponovo topničkom vatrom napala ciljeve snaga sirijskog režima u području Tel Abjada, deset kilometara unutar sirijskog teritorija, objavili su turski sigurnosni izvori. Turski parlament odobrio je vojnu intervenciju protiv Damaska s 320 glasova 'za' i 129 'protiv'.
Nakon što je parlament izglasao vojnu intervenciju, zamjenik ministra obrane Besir Atalay naglasio je kako je prioritet Ankare izvođenje svih akcija u koordinaciji s međunarodnom zajednicom.
Europska unija oštro je osudila sirijski napad i pozvala sve strane na suzdržanost, a Sjevernoatlantski savez (NATO) na hitnu obustavu 'agresivnih poteza' prema njezinoj članici Turskoj. Ankaru su podržale i Sjedinjene Države, a Francuska je pozvala Vijeće sigurnosti UN-a da hitno i oštro odgovori Siriji.
Turska je o sirijskim napadima obavijestila Vijeće sigurnosti UN-a. U pismu glavnom tajniku UN-a Ban Ki-moonu, Ankara navodi da je sirijski napad 'čin agresije Sirije protiv Turske' i zahtijeva da se protiv Damaska poduzmu mjere koje će osigurati zaštitu teritorijalnog integriteta Turske i živote njezinih građana.
Lavrov pokušava spasiti Siriju
Ruski šef diplomacije Sergey Lavrovpozvao je Damask da javno obeća da neće dozvoliti daljnje oružane napade na turskoj granici. Lavrov je ustvrdio i da Sirija i Turska moraju uspostaviti vjerodostojan komunikacijski kanal za rješavanje graničnih sukoba. Rekao je da je Damask već obavijestio Moskvu o incidentu, nazivajući ga 'tragičnim nesretnim slučajem'.
Iran, regionalni saveznik al-Asada, pozvao je i Damask i Ankaru na suzdržanost i 'kontrolu ekstremističkih oružanih i terorističkih skupina', objavilo je iransko ministarstvo vanjskih poslova.
I diplomati i analitičari ocjenjuju da je Ankara zadovoljna brzom reakcijom NATO-a koji je izrazio solidarnost svojoj članici Turskoj, ali drže malo mogućim da izgred uvuče Savez u sukob.
Zasad 'nitko ne želi 'natoizirati' sirijski sukob', kaže diplomat u NATO-u. Sirijsko pitanje neće biti na dnevnom redu sastanka ministra obrane Saveza 9. i 10. listopada u Bruxellesu.
'Malo demokracija spremno na još jednu intervenciju'
Nadim Shehadi iz političkog instituta Chatham House iz Londona drži 'jasnim da NATO ne želi intervenirati. Inače bi reagirao i na mnogo manji izazov'.
Neki stručnjaci drže da je NATO u 'klopci', jer zbog ruskog veta ne može dobiti zeleno svjetlo za akciju u Vijeću sigurnosti UN-a i 'u tim uvjetima bolje je šutjeti jer što više govorite to jasnije pokazujete nemoć', uvjeren je Francois Heisbourg iz Međunarodnog instituta za strateške studije (IISS).
Turska može pozvati na aktiviranje članka 5 Povelje NATO-a prema kojem se 'napad na jednu članicu Saveza smatra napadom na sve'. To ne znači da bi NATO morao vojno braniti Tursku, ali bi mogao rasporediti svoje snage u Turskoj i pokazati podršku, kaže Michael Codner iz britanskog instituta Rusi.
Britanski list Telegraph u analizi ističe da je nakon poraza u Iraku malo demokracija spremnih 'smrtonosne intervencije u Arapskom svijetu', napose u Siriji.
List piše kako bi Turskoj, koja sve više postaje demokracija, a i vojno je snažna te bi zacijelo porazila Siriju, taj potez dobro došao da se potvrdi kao nova sila na Bliskom istoku i ušutka bogate i ekscentrične zemlje Perzijskog zaljeva kao što su Katar i Saudijska Arabija.
218305 ,218263,217987,218051Hoće li se Erdogan ohladiti?
No bilo bi to veliko kockanje na koje premijer Recep Tayyip Erdogan nije spreman, piše Telegraph i zaključuje da će se Erdogan ohladiti, saveznici u NATO-u odahnuti, a Sirija nastaviti 'polagano umirati'.
Agencija AFP podsjeća da je od osnutka NATO-a 1949., članak 5 bio aktiviran samo 2001., nakon napada 11. rujna na SAD. Dodaje da, bude li se stanje pogoršavalo za Tursku, ona se može pozvati na članak 51 UN-ove povelje koji dopušta primjenu sile kao legitimnu obranu od napada.
Turski topnički napadi počeli su u srijedu i bili su odgovor na minobacačku granatu ispaljenu sa sirijskog teritorija na turski pogranični grad Akcakale u kojem je poginulo pet turskih civila - dvije žene i troje djece. Granata je ispaljena s područja Tel Abjada u kojem se nalaze snage odane Bašaru al-Asadu. U prvom valu turskih topničkih napada poginulo je nekoliko sirijskih vojnika, objavili su tamošnji izvori.
Turska vlada čekala je zeleno svjetlo parlamenta za vojne operacije na teritoriju Sirije, a očekivalo se da će parlamentarci odluku o potencijalnom upadu na tlo susjedne države donijeti u četvrtak.
Glasnogovornica američkog State Departmenta Victoria Nuland pozvala je Rusiju da 'iskoristi svoj utjecaj na Assadov režim' i navela da će Washington nastaviti surađivati s Moskvom u potrazi za rješenjem sirijske krize.
Damask je već izrazio sućut građanima Turske i poručio da se o incidentu vodi istraga. Ministar informiranja Omran Zoabi pozvao je na suzdržanost rekavši da njegova zemlja poštuje suverenitet susjednih zemalja.