Dugotrajna kriza eurozone rezultirala je pretvaranjem Turske u 'europsku Floridu'. Zapadnoeuropski umirovljenici masovno migriraju na jug, gdje dvosobni apartman mogu kupiti za 40.000 eura, a vilu za doživotni odmor s bazenom za 130.000 eura
Zahvaljujući niskim životnim troškovima i cijenama nekretnina, Turska postaje iznimno atraktivno odredište za umirovljenike sa zapada, koji strahuju od strmoglavog pada kupovne moći vlastitih mirovina, piše njemački Die Welt.
Kriza eura osobito je nagnala Nijemce da u Turskoj potraže sigurno utočište. Masovnije nego ikada prije, njemački umirovljenici kupuju jeftine nekretnine koje prenamjenjuju u novi dom ili moguću alternativu za stalno prebivalište, potvrdio je Hans-Rainer Lindner, partner u njemačkoj kompaniji Türkei-Objekte, specijaliziranoj za 'nekretnine iz snova u Turskoj'.
U turskom hit odredištu Alanya, Ibrahim Fide, vlasnik agencije za nekretnine Prima, navodi da je 'tipičan klijent Nijemac stariji od 60 godina'. Novi, dvosobni apartmani na turskoj obali Mediterana nude se za 40.000 eura, kuća od 120 metara četvornih, uz dodatne sadržaje poput terase, vrta i bazena, košta 130.000 eura.
Životni troškovi, uključujući hranu, toliko su niski da 'tri kilograma rajčica stoje 80 eurocenti', kaže Lindner, dodajući da njemački par može dobro živjeti u Turskoj sa 700 eura mjesečno.
Takva računica od Turske je stvorila veoma zanimljivo odredište za sve one koji se boje da će kriza eura katapultirati cijene u nebo, ostavljajući ih 'golima i bosima' u vlastitoj domovini.
Ni Turska, međutim, nije imuna na turbulencije tržišta kapitala. Rastuće cijene nafte podižu i životne troškove: turska središnja banka prognozira porast od 7,62 posto do kraja 2012. Najviše će skočiti cijene struje i goriva, ali i hrane.
U posljednjih devet mjeseci, tečaj eura u odnosu na tursku liru pao je devet posto: ljetos, za jedan euro moglo se dobiti 2,55 lire, sada samo 2,32 lire. Djelomično, to je posljedica činjenice da mnogi Turci koji rade u eurozoni prebacuju ušteđevinu kući kako bi izbjegli moguće rizike. Također, snažno i zdravo tursko gospodarstvo sve više privlači tvrtke zemalja eurozone.
Automobilska industrija i strojarstvo, informatičke tvrtke i razne druge kompanije iz Njemačke, Francuske, Italije i Nizozemske usidrile su se u Turskoj ili su dogovorile pokretanje proizvodnje s kolegama iz Turske. To itekako potiče potražnju za lirama.
'Istovremeno, svjedočimo povećanoj potražnji za turskim nekretninama', kaže Lindner. Prema podacima središnje banke u Ankari, rast turskog gospodarstva u prošloj godini iznosio je 7,5 posto. Turski statistički institut navodi da je istovremeno stopa nezaposlenosti pala sa 15 posto na 10,2 posto.
'Velika srednja klasa raste u Turskoj, a njeni pripadnici žele ispuniti svoje snove o posjedovanju vlastitog doma. To znači da će u idućih nekoliko godina cijene apartmana i kuća polako, ali sigurno rasti', kaže Lindner.
Nove zakonske odredbe, kojima se olakšava i potiče ulaganje stranaca u turske nekretnine, dodatno će osnažiti tržište. Dosad je kupovina zemljišta, apartmana i kuća u Turskoj bila dopuštena samo državljanima zemalja koje su isto to pravo davale Turcima, što jest slučaj s državama članicama EU-a, ali ne i s vrtoglavo bogatim zemljama Perzijskog zaljeva.
Očekuje se da će novi turski zakon stupiti na snagu u rujnu. Ukinut će se i ograničenja veličine imovine, pa će tako stranci moći kupiti do 30 hektara zemljišta bez posebne dozvole.
Agenti na tržištu nekretnina vjeruju da će tržište procvasti. 'Bit će mnogo kupaca, osobito iz zemalja Perzijskog zaljeva. Potražnja bi uskoro mogla značajno porasti', kaže Feyzullah Yetgin, direktor agencije Calik.