U sklopu reforma kojima se jača demokracija ukinuta je i ta gotovo stoljetna zabrana uvedena u ranim danima turske republike. Zbog nje mnoge žene nisu mogle raditi u javnim službama, ali sekularisti tu odluku smatraju novim dokazom islamističkih tendencija turske vlade.

Turska je većinski muslimanska zemlja, ali ustavno je sekularna, a odluka koja se ne odnosi na žene u pravosuđu i vojsci objavljena je u službenom listu i odmah je stupila na snagu.

'Odredba koja se službeno miješala u slobodu odijevanja i izbora životnog stila – i bila izvor nejednakosti, diskriminacije i nepravde među ljudima – otišla je u povijest', rekao je zamjenik premijera Bekir Bozdag na svojem twitteru.

Debata oko marame simbol je svih napetosti između turske vjerske i sekularne elite.

Kritičari premijera Tayyipa Erdogana vladajuću stranku AK smatraju uzrokom erozije sekularnih temelja republike koju je nakon propasti Osmanskoga carstva 1923. osnovao Mustafa Kemal Ataturk.

Erdoganovi pristalice, osobito iz konzervativne unutrašnjosti Anadolije, kažu kako on samo vraća ravnotežu i obnavlja slobodu vjerskog izražavanja muslimanske većine