Turska novinska agencija u vlasništvu države Anadolu javlja da je turski predsjednik Tayyip Erdogan razgovarao s armenskim premijerom Nikolom Pašinjanom i azerskim vođom Ilhamom Alijevim prije samita u u Pragu i donosi fotografiju na kojoj s drugima sjede za malim stolom. Turska i Armenija održale su prvi krug pregovora u siječnju nakon više od 10 godina, opisavši ih kao 'pozitivne i konstruktivne' čime je povećana vjerojatnost za obnavljanjem odnosa i otvaranjem granica.

Ankara nema diplomatske ni trgovinske veze s Armenijom od 1990-ih. Najnovija inicijativa stoga je prvi pokušaj da se poprave odnosi od mirovinskog sporazuma iz 2009., koji nikada nije bio ratificiran. Napetosti su narasle tijekom 2020., za vrijeme sukoba u Gorskom Karabahu između Armenije i Azerbajdžana.  Turska, koja pokušava proširiti svoj utjecaj u regiji, prvo je optužila armenske snage za okupaciju zemlje koja pripada Azerbajdžanu, no poslije je pozvala na zbližavanje.

Turska i Armenija su u lošim odnosima prvenstveno zbog smrti 1,5 milijuna ubijenih Armenaca za koje službeni Erevan tvrdi da su ubijeni 1915. u vrijeme Osmanskog carstva, prethodnice suvremene Turske. Armenija tvrdi da je riječ o genocidu, što Turska ne priznaje, iako prihvaća da su mnogi Armenci koji su živjeli u Osmanskom carstvu ubijeni u sukobima s osmanskim snagama tijekom Prvog svjetskog rata. Ankara usto umanjuje broj žrtava i niječe da je riječ o sustavnom ubijanju ili genocidu.

Kao dio pokušaja normalizacije odnosa, komercijalni zrakoplov iz Erevana, glavnog grada Armenije, sletio je u veljači u Istanbul, što je bio prvi izravni let u dvije godine.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu susreo se sa svojim armenskim kolegom Araratom Mirzojanom na diplomatskom forumu na jugu Turske u ožujku i rekao da su imali veoma 'produktivan i konstruktivan' sastanak. To je bio prvi sastanak između ministra vanjskih poslova te dvije zemlje od 2009. godine.