Početak suđenja neonacističkoj teroristkinji Beate Zschäpe i četvoro pomagača, koje se tereti za sudjelovanje u seriji od deset ubojstava nevinih građana, izazvalo je ogroman medijski interes u Njemačkoj, ali i šire. Skandal je nastao kada turski novinari nisu dobili pristup sudnici, iako su većina žrtva neonacista bili turski useljenici u Njemačku...
Skoro deset godina Njemačkom je kružila mala ali smrtonosna teroristička skupina neonacista, koja je u tom periodu – precizno od 2000. do 2007. - oduzela deset života, među njima i jedne mlade policajke. Jezgru terorističke skupine Nationalsozialistisches Untergrund (NSU), odnosno Nacionalsocijalističko podzemlje, činili su Uwe Mundols, Uwe Boehnhardt i Beate Zschäpe, ali su im drugi pomagali u njihovu ubilačkom pohodu usmjerenom prvenstveno protiv useljenika u Njemačku, kojih je osam ubijeno na nemilosrdan način.
Njemačka policija i tajne službe godinama su živjeli u mraku, ne znajući da po istoku države ubija neonacistička teroristička ćelija i pripisujući ubojstva kriminalnim obračunima u emigrantskom miljeu. Na kraju su Mundlos i Boehnhardt ubili, nakon neuspješnog pokušaja pljačke banke u jesen 2011, a njihova najbliža suradnica Zschäpe zapalila je stan u kojem je bilo sklonište nacista. Uhićena je ubrzo i optužena za seriju ubojstava, dok se njemačka vlada ispričavala obiteljima žrtava koje se godinama kriminaliziralo. Šef njemačke tajne službe BND je, naravno, podnio ostavku.
Suđenje neonacističkoj teroristkinji Beate Zschäpe službeno treba započeti 17. travnja u Muenchenu, ali je već izbio skandal oko odluke suda da se ni jednom novinaru iz Turske ne odobri akreditacija, odnosno mjesto u sudnici, iako je osam žrtava neonacističkih ubojica bilo turskog porijekla. Suđenje je, naravno, velika priča i u Turskoj, pa su se za njegovo praćenje prijavili svi relevantniji turski mediji, poput listova Sabah i Hurriyet. Ipak, sud je prvenstvo dao njemačkim medijskim kućama te na kraju podijelio 123 akreditacije te još 50 iskaznica koje osiguravaju mjesto u sudnici. Među njima nije bio ni jedan turski medij, što je izazvalo burne reakcije u Istanbulu.
Novine Sabah su već zaprijetile tužbom zbog toga što im se onemogućava pristup i praćenje suđenja, dok je turski veleposlanik u Berlinu Avni Karsioglu diplomatski izjavio da se 'odluka suda čini tehnički ispravnom', ali da 'procedura nije bila dovoljno transparentna'. Drugi, pak, podsjećaju da u Njemačkoj živi oko tri milijuna Turaka, da neki turski mediji imaju posebna njemačka izdanja te da je sud donio odluku ne uzimajući u obzir kontekst i veliki interes javnosti za ovaj slučaj.
Njemačke medijske kuće koje su dobile mjesta u sudnici ponudile su neka od njih turskim kolegama, no sud je zasad zabranio bilo kakve promjene. Zato je itekako moguće da će minhenski sud završiti pred sudom zbog svoje rigidnosti, s obzirom na to da list Sabah najavljuje hitnu tužbu najvišem njemačkom sudu u povodu isključivanja iz sudnice.
