Prva svjedoči Nataša Vujec, koja je na klupu za svjedoke sjela s vidljivom tremom. Na to joj je sudac Ivan Turudić rekao: 'Nemojte se ništa bojati, neće vam nitko ništa nažao napraviti.'

Vujec je radila u Ministarstvu gospodarstva 2010. i 2011. godine. Kaže da je sudjelovala u međuvladinoj komisiji za energetiku i bila je na sastancima s Ruskom Federacijom u pregovorima oko sporazuma vezanog uz Južni tok. 'Južni tok je projekt tvrtke Gazprom, najvećeg proizvođača plina u Europi, a naziva se Južni tok jer mu je trasa trebala ići preko Crnog mora, zatim Jadranskog mora, do Italije. No pregovori su na kraju došli do rješenja da trasa ide nešto sjevernije, do Austrije.'

Kada ju se pita za projekt Družba Adria, kaže da projekt Južni tok nije vezan za taj projekt, jer se kod Družbe Adria radi o transportu nafte, a ne plina. 'No oba su bila predložena hrvatskoj strani i od 2000. pa nadalje ti projekti nisu bili prihvaćeni, tako da su stavljeni u stanje mirovanja. Razlika je u tome što je projekt vezan za Južni tok bio reaktiviran 2010. godine te je potpisan sporazum da Plinacro i Gazprom rade i dalje na njemu. Ruska strana je imala interes da glavna trasa ide kroz Hrvatsku, ali je to na kraju izbačeno iz njenog plana. Sporazum je tako napisan i sastavljen da je omogućavao promjenu plana', rekla je Vujec.

Pregovori za Družbu Adria odvijali su se 2002. godine, u njima Vujec nije sudjelovala, ali je kasnije vidjela ugovore: 'Bio je tu međukompanijski ugovor iz lipnja 2002, a nakon toga sklopljen je i međudržavni sporazum koji je garancija i podrška kompanijama da pojedina država neće raditi smetnje jedna drugoj u transportu nafte. Ruskoj Federaciji bilo je stalo do toga pa je sve to trebalo biti objedinjeno i dogovoreno među državama potpisnicama te garancija sigurnog obavljanja tog posla. Janaf je bio nositelj projekta s hrvatske strane', rekla je svjedokinja.

Janaf je, kaže, počeo raditi na projektu 2005. godine i tada je naručena studija utjecaja na okoliš koja nije prošla javnu raspravu. Ministarstvo zaštite okoliša se protivilo tom projektu, Janaf ga je tužio Upravnom sudu, a kako je taj postupak dugo trajao, tako je zamro i cijeli projekt.

Vujec kaže da je 2010. bila u razgovorima o tim projektima jer je hrvatska strana dala inicijativu za oživljavanje Družbe Adria nakon potpisivanja ugovora o Južnom toku koji je bio interes Janafa. 'Pokrenut je razgovor vezan za suradnju oko Družbe Adria, ali ruska strana nije iskazala interes za to s obzirom na promijenjene okolnosti. Kao temu za međudržavne razgovore oni to na prvom sastanku nisu stavili na dnevni red, zbog čega nismo ni mi sljedeći put kada smo se sastali.'

Taj projekt je zamrznut zbog nepovoljne studije utjecaja na okoliš. Nije znala kakav je bio Sanaderov stav o tom projektu, ali kaže da je Jadranka Kosor u kampanji 2005. godine govorila da je protiv njega.

Tužiteljica je pitala i za projekt LNG terminala na Krku i koje je zemljište predviđeno za izgradnju tog terminala: 'Za izgradnju je bilo predviđeno zemljište u vlasništvu Diokija, odnosno Roberta Ježića. Ta lokacija izabrana je kao najpovoljnija za terminal, a ušla je u prostorni plan. Vlada je naručila izradu studije za najpovoljniju lokaciju i prihvatila je tu lokaciju 2008. godine', rekla je Vujec, koja misli da je to zemljište još uvijek u vlasništvu Diokija.

Na unakrsno ispitivanje odvjetnika Čede Prodanovića kaže da je radila u Ini od 1992. do 2007. godine. Rekla je da je radila na LNG terminalu kao član pravno-komercijalne grupe. 'Sudjelovala sam u tome sve dok konzorcij stranih kompanija nije odlučio prestati s radom u grupama i dok nije osnovao tvrtku Adria LNG d.o.o. Nakon toga nisam sudjelovala u projektu te sam prešla u HEP.'

Druga svjedokinja je šefica uprave Janafa od 2000. do 2004. godine Vesna Trnokop Tanta. Govorila je o međudržavnim pregovorima oko Družbe Adria i rekla da je u ime mađarskog MOL-a pregovarao i svjedok obrane Imre Fazakas. Kaže da su pregovori rezultirali potpisivanjem sporazuma 2002. godine čime je dano zeleno svjetlo naftnim kompanijama za realizaciju projekta, no on u konačnici nije realiziran. Tvrdi da se ne sjeća kakav je dojam Fazakas ostavio na nju u tim pregovorima jer je prošlo deset godina.

Upitana kakav je bio politički stav o Družbi Adria 2002. i nakon toga, rekla je da je bila snažna podrška SDP-ove Vlade do 2003. pa i HDZ-ove nakon izbora 2003. godine.

Kada su propali pregovori, Rusija nije željela čekati Hrvatsku te su nastavili tražiti druga rješenja.

Naime, Fazakas je u svome svjedočenju rekao da je od 2000. do 2008. godine radio za Jukos, što svjedokinja Trnokop Tnata pobija govoreći da je 2002. pregovarao ispred MOL-a oko Družbe Adria. To bi svjedočenje moglo diskreditirati jednog od važnijih svjedoka za Sanaderovu obranu.