Na tvrdnju i upit urednika i voditelja Dnevnika Zorana Šprajca kako je njegov posjet Vukovaru dobro primljen, ali da je tada ostalo nedorečeno priznaje li da je Srbija vodila rat na teritoriju RH, Tadić je diplomatski odgovorio:

'Ostavio sam pravnicima i stručnjacima da to definiraju. Dok pravnici vode riječ, političari šute. Ono što je bitno jest to da su vlade napravile velik iskorak i značajan posao u rješavanju pitanja ratnih logora. Pri tome ne bih samo istaknuo logore u Stajićevu, Begejcima, Nišu, Sremska Mitrovica već je važno spomenuti i onaj u Lori. No vode se istrage na obje strane i razmjenjuju podaci. Sudbine zatvorenika moraju biti riješene.'

Srpski se predsjednik osvrnuo i na problematiku obostrane tužbe za genocid.

'Ako postoji dobra volja i racionalni pristup obostranim tužbama, moguće ih je riješiti izvan suda, no ne smije se zaboraviti da zločinci i dalje moraju biti privedeni sudu.

Srbija ne insistira na povlačenju tužbi već traži racionalno rješenje', naglasio je Tadić i dodao kako rješavanje problema bilateralnim putem i Hrvatska i Srbija pokazuju svijetu da su zrele, demokratske države.

Upitan blokira li Srbija sukcesiju između bivših republika SFRJ, Tadić je pojasnio kako njegova zemlja to ne čini već ima određena stajališta koja drugima ne odgovaraju.

Budući da je na sastanku s predsjednikom RH Ivom Josipovićem razgovarao na temu povratka izbjeglica i njihove imovine, srpski se predsjednik u studiju na Prisavlju osvrnuo i na to.

'Donatorskom konferencijom tragamo za rješenjem, a završit ćemo proces kada ljudi dobiju stanove. Nema jasnih projekcija koliko će to stajati', rekao je Tadić.

pitan kako vidi rješenje situacije u Bosni i Hercegovini, Tadić je rekao 'da je sve što je prihvatljivo za entitete i narode u BiH prihvatljivo i za Srbiju'.

'Ni na koji način neću podržati podjelu BiH, očuvanje njezine cjelovitosti vrlo je važno. Ne mislim ni da bi Milorad Dodik bio najsretniji da se BiH raspadne.

Na pitanje je li uhićenje Ratka Mladića i Gorana Hadžića glavna politička prepreka za početak pregovora Srbije s EU-om odgovorio je da su glavna prepreke reforme koje su kompleksne i bolne te da treba za to pridobiti stanovništvo i sindikate.

Što se tiče uhićenja njih dvojice, rekao je da srbijanske institucije žele da se to učini.

'Proces pomirenja ne može se dovesti do kraja bez njihova uhićenja', rekao je Tadić.

Govoreći o pojmu 'jugosfere', Tadić se najprije osvrnuo kroz gospodarski aspekt, ali je i dodao kako izbjegava bilo kakav jugonostalgični prefiks.

'Milijarde se kriju u izvozu. Srbija želi da Hrvatska uđe što prije u EU. To ima dobre implikacije za ekonomiju Srbije', zaključio je Tadić