Tadić je za TV N1 rekao da je francusko-njemački prijedlog za Kosovo, ponuđen Beogradu i Prištini, neprihvatljiv u obliku u kojem se spominje u medijima. Sadržaj tog dokumenta i dalje je tajna.

Taj sporazum, kako su ga dvjema stranama u drugoj polovici siječnja predstavili američko-europski diplomati, predviđa poštivanje teritorijalnog integriteta, nepovredivost granica, priznanje državnih simbola i poseban aranžman za srpsku zajednicu na Kosovu (Zajednica srpskih općina ZSO).

Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić je diplomatima SAD-a i EU-a rekao da je Srbija "spremna prihvatiti koncept europskog plana" i "raditi na primjeni predloženog sporazuma" o dijalogu za normalizaciju odnosa s Kosovom.

Kosovski premijer Albin Kurti poručio je da Kosovo "prihvaća prijedlog EU-a za normalizaciju odnosa" i smatra ga dobrom osnovom za dalje razgovore i solidnom platformom za napredovanje.

"Pretpostavimo da Vučić prihvati taj prijedlog - tko će onda htjeti da (Srbija) uđe u EU, tko će glasati za ulazak u EU koja ucjenjuje Srbiju? Mi za to već sada imamo manje od 50 posto podrške", ocijenio je Tadić, sada vođa izvanparlamentarne Socijaldemokratske stranke.

Mislim da Vučić ima manje snage nego ja, jer sam ja Angeli Merkel rekao ne, ustvrdio je Tadić.

On je uvjeren i da prihvaćanje francusko-njemačkog plana nosi još jednu opasnost - da za 10 godina "dođe osvetnička generacija“ i glasa za najgoru politiku i nove ratove.

Tadić je naveo da su u vrijeme kada je on bio šef države "institucije Srbije" bile prisutne na sjeveru Kosova, a da su ih Vučić, Tomislav Nikolić i Ivica Dačić ukinuli potpisivanjem Briselskog sporazuma u travnju 2013. godine, čime su, kako je rekao, praktično priznali pravni sustav nezavisnog Kosova na sjeveru.

Vučićev režim ima veći međunarodni kredibilitet jer je prepustio ono što ja nisam prihvatio u razgovoru s tadašnjom njemačkom kancelarkom Merkel, rekao je Tadić.

Boris Tadić bio je predsjednik Srbije u dva mandata - četverogodišnjem od 2004. godine i u petogodišnjem od veljače 2008. godine.