Institut za medije, arhitekturu i dizajn Strelka predstavio je ovih dana plan da se propala tvornica na jezeru pretvori u muzej ekoloških katastrofa, a njena okolica u park prirode. Strelka iza sebe već ima uspješnu prenamjenu legendarne tvornice slatkiša Crveni oktobar u veliku atrakciju i simbol kulturne ponude Moskve. Za bajkalski projekt ima i podršku Ministarstva prirodnih izvora i okoliša.

Takav sibirski muzej ekoloških katastrofa mogao bi ponuditi određenu autorefleksiju ruskom, ali i susjednim postsovjetskim društvima, u čijoj su se zajedničkoj povijesti događale neke od amblematskih ekoloških havarija 20. stoljeća, poput černobilske eksplozije u Ukrajini, ili isušivanja Aralskog jezera.

Stručnjaci i ekološki aktivisti već desetljećima upozoravaju na trovanje Bajkalskog jezera koje je, osim unikatnosti, legendarnih ljepota i najvećih zaliha pitke vode na planetu, ujedno i sveto mjesto za autohtone narode poput Burjata. Godišnje ga posjeti i oko 750.000 tisuća turista, ponajviše ruskih. Zemljopisna zabačenost Bajkala i surovi uvjeti zimi zasad donekle spašavaju najstarije i najdublje, a površinom sedmo najveće jezero svijeta, od turističke devastacije.

Ruske vlasti dosad su uporno održavale na životu kombinat izgrađen na jugu Bajkalskog jezera, strahujući od socijalnih nemira koji bi mogli provaliti iz obližnjeg grada Bajkalska. Tamošnjih 13,5 tisuća žitelja u alarmantnom je socioekonomskom položaju, a skoro u potpunosti ovise o propadajućoj lokalnoj tvornici. Grad se već godinama spominje kao mogući okidač za krizu i dalekosežne prosvjede.

Na teritoriju Bajkalskog kombinata za papir i celulozu postoji 13 rezervoara u kojima se drži 6,2 milijuna tona otrovnog otpada. Ruske vlasti prošlog ljeta su obećale izdvojiti 1,1 milijardu eura za sanaciju postrojenja, no Moscow Times piše da još nisu dostavile ni 10 posto tog iznosa. Istovremeno, luksuzni projekt Olimpijskih igara u Sočiju probio je, prema najcitiranijim izračunima, granicu od 50 milijardi eura...