Prošle godine u Hrvatskoj je u prometnim nesrećama na cestama poginulo 415 ljudi, što je znatno manje od kritične 2008. godine kad je bilo 668 poginulih, izvijestio je Boris Orlović iz MUP-ova Odjela za sigurnost cestovnog prometa.

Pritom je povećan broj stradalih motociklista, biciklista i traktorista te vozača mopeda i teretnih vozila, a smanjen broj stradanja vozača drugih vrsta vozila i pješaka, kaže Orlović.

Upozorava da je čak 152 smrtno stradalih zbog slijetanja s ceste, bez sudjelovanja drugog vozila u nesreći, a riječ je uglavnom o mladim vozačima. Glavni uzrok nesreća, po je njegovim riječima, neprimjerena brzina vožnje.

Orlović podsjeća na cilj postavljen u strategiji cestovnog prometa do 2020. godine, a to je prepoloviti broj poginulih u odnosu na 2010. godinu što znači da bi ih smjelo biti najviše 213.

No Nebojša Čelica iz Udruge obitelji osoba stradalih u prometu predlaže usvajanje 'vizije nula' temeljene na pretpostavci da je svaki čovjek jedinstven i nezamjenjiv. Čelica poziva na edukaciju od najranije dobi.

Prema podacima iznijetim na skupu, visok je udio neosiguranih vozila na hrvatskim cestama, ali trend je pozitivan to jest sve ih je manje.

Podaci Hrvatskog ureda za osiguranje pokazuju da je u Hrvatskoj između 130 i 140 tisuća neosiguranih vozila pri čemu je se smanjuje broj dugoročno neosiguranih, a povećava broj neosiguranih u kratkom roku, najčešće od mjesec dana.

Na broj nesreća utječu i starost i tehnička ispravnost vozila, a Goran Pejić iz Centra za vozila Hrvatske kaže da je svaki peti automobil na tehničkom pregledu neispravan te da je prosječna starost osobnih vozila u Hrvatskoj blizu 11 godina.

Od 1995. dio 2008. vozni park se pomlađivao, a od 2008. ponovno stari. Za ponovno pomlađivanje Hrvati bi trebali kupovati 60 tisuća novih vozila godišnje, no sada ih kupuju oko 40 tisuća, čulo se na skupu.