U 2017. godini broj dolazaka morskim putem iznosio je 172.301, a "mrtvih ili nestalih" u pokušaju prelaska Mediterana bilo je 3.139, navodi HCR na svojoj mrežnoj stranici.

Broj dolazaka u padu je u odnosu na rekordnu 2015. godinu s 1,015 milijuna registriranih dolazaka.

Za 2018., ako se podacima pridoda i 7000 migranata registriranih u španjolskim enklavama Ceuti i Melilli na teritoriju Maroka, dobiva se ukupan broj od 120.205 dolazaka u Europu.

Španjolska je lani postala prva ulazna luka u Europu s 55.756 dolazaka morskim putem, što je nagli porast u odnosu na 22.103 u 2017.

Italija, u kojoj je na vlast 1. lipnja došla vrlo protumigrantski nastrojena vlada, zatvorila je svoje luke za humanitarne brodove. Tako je u Italiji lani registriran dolazak 23.371 migranta, što je golem pad u odnosu na 119.369 u 2017.

U Grčkoj je bilo lani 32.497 dolazaka.

Prema nacionalnom sastavu migranata u 2018. najviše ih je stiglo iz Gvineje, 13.068 osoba. Slijedili su Maroko s 12.745 i Mali s 10.347. Sirija u kojoj još traje rat počet 2011. tek je na četvrtu mjestu po broju dolazaka, a slijede je migranti iz Afganistana i Iraka.

Prihvat migranata spašenih na moru izazvao je 2018. diplomatsku krizu u Europi kada je talijanska vlada zatvorila svoje luke pa se nekoliko brodova s migrantima danima apeliralo na vlasti europskih zemalja da im dopuste isrkcaj. Ta je kriza prekinuta sporazumom europskih zemalja o repatrijaciji izbjeglica, što je uvjerilo Španjolsku ili Maltu da dopuste iskrcaj putnika u svojim lukama.

"U 2019. ključno je prekinuti politiku rješavanja problema od jednog broda do drugog", ocijenio je u nedjelju HCR. Pozvao je države da "uspostave regionalni mehanizam kojim će zapovjednicima brodova dati jasne i unaprijed poznate naputke o mjestu iskrcaja izbjeglica i migranata spašenih na Mediteranu".

U srijedu su malteške vlasti zbog pogoršanja vremenskih uvjeta pristale "privremeno dopustiti" dvama brodovima njemačkih nevadinih udruga da se sklone u njihove luke s ukupno 49 migranata spašenih u moru.