PO GLAVI STANOVNIKA

U Hrvatskoj manje drogiranih nego u Europi

16.11.2012 u 15:38

Bionic
Reading

Hrvatska je po zlouporabi droga ispod europskog prosjeka sa 16 posto stanovnika u dobi od 15 do 64 godina koji su barem jednom u životu probali neki oblik droge, najčešće kanabis, kazano je u petak u Zagrebu na sjednici Odbora za europske integracije Hrvatskog sabora posvećenoj problemu droga u Hrvatskoj i Europi

Na sjednici je predstavljeno 17. godišnje izvješće o stanju droga Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA).

Izvješće donosi najnovije podatke o problemu droga u 27 država članica EU-a, Hrvatskoj, Norveškoj i Turskoj, koja je u njegovoj pripremi sudjelovala šestu godinu zaredom.

Izvješće je predstavio Alexis Goosdeel, šef Uprave za Reitox mrežu (Europska mreža nacionalnih informacijskih jedinica za droge) i međunarodnu suradnju EMCDDA.

Po izvješću, koje se odnosi na 2010., kanabis i kokain su najčešće korištene droge u Europi, premda je kokain sve manje atraktivan, a sve više im konkuriraju razne sintetičke droge čije posljedice po zdravlje nisu poznate.

Kanabis je barem jednom u životu probalo 23,7 posto odraslih Europljana (80,5 milijuna), a kokain 4,6 posto (15,5 milijuna).

S druge strane, zlouporaba heroina nastavlja se smanjivati premda je on i dalje odgovoran na najveći broj smrtnih slučajeva povezanih s drogom.

Osim toga, svaki tjedan na europskom se tržištu pojavi barem jedna nova sintetička droga. Prošle godine identificirano je 49 novih supstanci, ove godine otkriveno ih je već više od 50, a od 2005. do 2011. ukupno 164.

Predstavljajući komparativnu analizu stanja problematike droga u Hrvatskoj i EU, ravnatelj Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH Željko Petković istaknuo je da je Hrvatska po zlouporabi droga ispod europskog prosjeka.

Po podacima za 2010., 16 posto Hrvata u dobi od 15 do 64 godine probalo je barem jednom u životu neku ilegalnu drogu.

Najčešće korištena droga i dalje je kanabis. Barem jednom u životu kanabis je probalo 15,6 posto odraslih osoba, dok je europski prosjek 23,7 posto.

Zlouporaba drugih ilegalnih droga u RH znatno je manja od kanabisa i nešto niža od europskog prosjeka. Životna prevalencija amfetamina, primjerice, iznosi 2,6 posto u Hrvatskoj i 3,8 posto u Europi, ecstasyja (MDMA) 2,5 posto u Hrvatskoj i 3,4 posto u Europi, kokaina 2,3 posto u Hrvatskoj i 4,6 posto u Europi. U Hrvatskoj se, kao i drugdje u Europi, najmanje koristi heroin.

Hrvatska je u europskom prosjeku i kada je riječ o drogi među mlađom populacijom. Marihuanu je barem jednom u životu probalo 21 posto dječaka i 14 posto djevojčica.

Prva je međutim po uporabi inhalanata - 27,8 posto ispitanika probalo ih je barem jednom u životu, pri čemu prednjače djevojčice.

U Europi, drogu je barem jednom u životu probalo 21 posto dječaka i 15 posto djevojčica. Na prvom mjestu su Češka i Francuska u kojima je 42 odnosno 39 posto učenika probalo marihuanu. U ostalim državama taj postotak nije viši od 27 posto.

Tijekom 2010. u Europi je liječeno oko 472.000 ljudi zbog zlouporabe droga, od kojih 38 posto prvi put.

U Hrvatskoj je na liječenju bilo 7.550 ljudi, od kojih 13 posto prvi put.

Najvećim dijelom liječe se izvaninstitucionalno - u Europi 84,7 posto, a u Hrvatskoj 91,3 posto (6895 osoba). Prosječna dob tih osoba u Europi je 31 godina, a u Hrvatskoj 31,6 godina. Većina liječenih u Hrvatskoj su muškarci (82,9 posto).

Supstitucijska terapija (metadon) u kombinaciji sa psihosocijalnom pomoći najčešće je korišten oblik tretmana.

Stopa zaraženosti HIV-om među ovisnicima u Hrvatskoj iznimno je niska, blizu nule, a relativno je niska i u 26 država članica EU-a koje su dostavile podatke (2,54 osobe na milijun stanovnika u 2010.)

S druge strane, hepatitis C jako je raširen među intravenoznim ovisnicima u gotovo svim europskim zemljama - od 14 od 70 posto. U polovici zemlja prevalencija je veća od 40 posto.

Hrvatska također slijedi taj trend - 46 posto heroinskih ovisnika bilo je 2010. zaraženo virusom hepatitisa C, a hepatitisom B 10,4 posto.

U Hrvatskoj je 2011. zabilježeno 55 smrtnih slučajeva zbog predoziranja, kazao je Petković, prema 61 u 2010., 84 u 2008. i 73 u 2009., a prosječna dob predoziranih bila je 33,6 godine.

U Europi, 2010. predoziralo se 7.000 ljudi, a 2009. 7.600.

Kada je riječ o drogi u hrvatskim zatvorima, od ukupno 7.573 zatvorenika 2010. 22,36 posto bilo ih je ovisno o drogama.