Zbog pokušaja bijega i probijanja policijske blokade kod Donjeg Lapca policija je zapucala na kombi i pritom ranila dvoje djece u dobi od 12 godina. Jedan od njih zadobio je prostrijelnu ranu lica.

Obitelj Hussiny, pak, Hrvatsku će pamtiti kao mjesto u kojem su ostali bez djevojčice Madine, koju je vlak pregazio na granici sa Srbijom nakon što ih je hrvatska policija poslala da se vrate otkud su došli.

Načini šverca ljudima su različiti, a zajedničko im je da se na mali prostor nagura što više ljudi kako bi zarada bila veća. Tako je svojedobno kod graničnog prijelaza Pasjak spriječen krijumčar ljudi koji je preko granice pokušao desetoricu ilegalnih migranata iz Sirije prokrijumčariti u nevelikom Fiatu 500. Riječ je automobilu dugom nešto više od 4 metra i širokom 178 centimetara. Poput sardina su prešli 490 kilometra, a uz njih stale su i putne torbe.

Da ljudska pohlepa nema granica, svjedoči i slučaj iz prosinca 2016., kad su dva Bugara kod Novske uhvaćena u švercu 67 ljudi naguranih u jednom kombiju. Kad je policija otvorila vrata, mnogi su bili u teškom stanju, neki i u nesvijesti jer im je u skučenom prostoru nestalo zraka pa su se nadisali ugljičnog monoksida.

No, ima i individulanih pokušaja prelaska granice: dovoljno se prisjetiti Iračanina koji je kod Ivanić Grada pronađen ispod podvozja autobusa. Bus je je vozio iz Beograda za Zagreb.

Koliko se ljudi pokušalo prokrijumčariti od jeseni 2015., koje su nacionalnosti, otkud su krijumčari... pitali smo u policiji, ali do zaključenja teksta nismo dobili odgovor.

Emina Bužinkić iz Centra za mirovne studije (CMS), koji od početka krize aktivno sudjeluje u pružanju pomoći migrantima, ističe za tportal kako oni nerado govore o iskustvima koja su proživjeli putem, kao i s kim su imali posla, jer smatraju da im je život ugrožen. No, zato se, kaže, često žale, posljednjih godina na nasilje hrvatske policije i na onemogućavanje pristupu sustava međunarodne zaštite.

'Mi smo u posljednje dvije godine izdali četiri izvještaja o postupanju policije kad se izbjeglice nađu na granici ili u pograničnom području, ali i na teritoriju Hrvatske. U svima njima uočen je isti obrazac ponašanja. Prije svega, ljude se tjera natrag preko granice i tjera ih se na način da ih se zlostavlja. Migranti govore o upotrebi pendreka, šaka, nogu, pa čak i boksera. Mi smo dokumentirali dio tih povreda koje svjedoče o fizičkom nasilju', ističe Bužinkić.

Smatra da se na taj način onemogućava pristup međunarodnoj zaštiti jer većina ilegalaca tražila je azil, a policija im je govorila da ga tu ne mogu dobiti i da tu nemaju što raditi.

'To je onda problematično jer Hrvatska ima zakon o azilu i svakom bi trebalo biti osigurana mogućnost za podnošenje traženja azila. Dobar dio njih nikad nije došao u priliku za to', napominje Bužnikić.

Kada bi Hrvatska poštovala zakonske putove za ulazak na svoj teritorij, ističe, sigurno bi se smanjio broj ilegalnih ulazaka i krijumčarenja.

'Hrvatska takvim postupanjem, kao i EU, ohrabruje krijumčarenje', upozorava Bužnikić.