Južnoafrička Republika će u kolovozu ipak organizirati sastanak na vrhu BRICS-a, na koji je pozvan Vladimir Putin, i to unatoč nalogu za uhićenje koji je Međunarodni kazneni sud (ICC) izdao za ruskog predsjednika, potvrdio je u nedjelju južnoafrički predsjednik.
"Napredujemo u organizaciji summita BRICS-a i dovršavamo razgovore o njegovu formatu", rekao je Cyril Ramaphosa novinarima, dodajući da će se sastanak, na kojemu se u načelu trebaju okupiti Južnoafrička Republika, Brazil, Kina, Indija i Rusija, održati "fizički".
Nije rekao hoće li na summitu sudjelovati Vladimir Putin za kojim je u ožujku ICC izdao nalog za uhićenje zbog "deportacije" ukrajinske djece nakon invazije na Ukrajinu koja se smatra ratnim zločinom, no Moskva te optužbe odbija.
JAR trenutno predsjeda BRICS-om, skupinom pet zemalja s brzim gospodarskim rastom koja želi imati veći utjecaj u međunarodnim ustanovama u kojima su dosad premoćni utjecaj imale Sjedinjene Države i Europa. Petnaesti sastanak na vrhu BRICS-a treba se od 22. do 24. kolovoza održati u Johannesburgu.
"Summita u fizičkom obliku nije bilo gotovo tri godine. Ovaj neće biti virtualan", rekao je Ramaphosa na konferenciji svoje stranke ANC-a.
Kao član ICC-a, JAR bi u načelu trebao uhititi ruskog predsjednika ako stupi na njegov teritorij.
To je ozbiljna diplomatska dilema za Pretoriju koja ne želi osuditi Moskvu od početka rata u Ukrajini.
Južnoafrička glasila prenose nagađanja da Pretorija razmišlja o premještanju summita u Kinu kako ne bi morala uhititi Putina.
JAR je u veljači održao pomorsku vojnu vježbu s Rusijom i s Kinom u svojim vodama, što je potaknulo "zabrinutost" zapadnih sila.
Veze Južne Afrike i Rusije sežu u doba aparthejda, kada je Kremlj pružio pomoć ANC-u u borbi s rasističkim režimom.
Ramaphosa je prošlog mjeseca prvi put vodio izaslanstvo afričkih čelnika (JAR, Senegal, DR Kongo, Egipat i Uganda) u Ukrajinu i u Rusiju kako bi pokušali dovesti Kijev i Moskvu za pregovarački stol.
Misija nije dala konkretnih rezultata, ali je omogućila da se progovori o afričkom kontinentu koji je mnogo propatio zbog posljedica rata, napose zbog naglog rasta cijene žitarica.
Afričku ponudu za posredovanje Kijev je odbio, ne želeći pregovarati s Moskvom sve dok su ruski vojnici na njegovu tlu, a Moskva je pak ocijenila da je "teško provediva".
Afrički mirovni plan imao je deset točaka, među kojima je "deeskalacija na obje strane", "priznavanje suvereniteta" zemalja kako ga shvaća UN, "sigurnosna jamstva" za sve strane, uklanjanje zapreka za izvoz žitarica preko Crnog mora, "oslobađanje ratnih zarobljenika" i poslijeratna obnova.
