Hrvatska je od 2015. odobrila međunarodnu zaštitu za 696 ljudi, najviše porijeklom iz Sirije, Iraka i Afganistana. Prema podacima MUP-a, azil je odobren za njih 620, dok je za 76 osoba odobrena supsidijarna zaštita. Usto, Vlada je ispunila preuzete obveze iz 2015. i 2017. o primanju 250 izbjeglica iz Sirije preseljenih izravno iz Turske, a donijela je i treću odluku kojom se obvezala prihvatiti do 150 državljana trećih zemalja, time pokazujući solidarnost s drugim članicama EU, navodi dnevnik.

Ističu kako je očekivano najveći broj azilanata smješten u Zagrebu (620), ali čudi da su Istra i Primorsko-goranska županija koje slove kao multikulturalne i tolerantne zajedno primile svega 15 osoba.

Država je dužna azilante integrirati u društvo kako bi, zadržavajući svoju kulturu, prihvatili vrijednosti i norme hrvatskog društva, a društvo prihvatilo njih. No Hrvatska nema migracijsku politiku niti se dosad susretala s integracijom većeg broja stranaca iz trećih zemalja pa se integracija odvija temeljem Vladinih akcijskih planova za integraciju izbjeglica i azilanata, ističe Večernji.

Spominju i istraživanje u izdanju Vlade i Vladina Ureda za manjine koje je pokazalo da najnižu podršku pravima azilanata, najviša očekivanja negativnih promjena i najmanju spremnost za pomoć pokazuju građani u dalmatinskoj regiji pa u istočnoj Hrvatskoj, a pozitivnije stavove imaju Istarska i Primorsko-goranska županija te središnja Hrvatska.

Spremnost na bliske kontakte s azilantima najmanja je u dalmatinskoj regiji, potom u istočnoj Hrvatskoj, a najviša u primorskoj i središnjoj. Zato čudi što u Istarskoj županiji prebivalište ima samo 11 azilanata, u Primorsko-goranskoj tek 4, dok u Sisačko-moslavačkoj županiji prebiva 87 azilanata, u Zadarskoj 43, u Brodsko-posavskoj 42 osobe, Zagrebačkoj 34, Splitsko-dalmatinskoj 7, Varaždinskoj 6 i Dubrovačko-neretvanskoj 1. Međimurska županija ima pak 0 azilanta, donosi Večernji list.