U dijelu BiH obilježava se Dan neovisnosti 1. ožujka, u spomen na referendum na kojemu se ta bivša republika odvojila od jugoslavenske federacije, te se 33 godine kasnije ponovno suočava s dubokim nacionalnim podjelama a presuda srpskom čelniku Miloradu Dodiku osnažila je separatističke aspiracije.
Dok su u Sarajevu članovi Predsjedništva Denis Bećirović i Željko Komšić, koji predstavljaju dio probošnjačkog političkog kruga, u subotu svečano podigli zastavu na brdu Hum, u Republici Srpskoj 1. ožujka nije priznat kao praznik. Ove godine pravosudni proces protiv predsjednika RS Dodika dodatno je zaoštrio političke napetosti. Ponajprije reakcijom tamošnjih vlasti s donošenjem zakona kojim se nastoje osporiti državne institucije na području Republike Srpske što se pak u Federaciji BiH tumači državnim udarom.
vezane vijesti
Na referendum koji je održan tijekom dva dana tada prijestupne 1992. godine - 29. veljače i 1. ožujka - izašlo je nešto više od dva milijuna glasača. Njih 64,31 posto podržalo je "suverenu i nezavisnu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih građana, naroda BiH - Muslimana, Srba, Hrvata i pripadnika drugih naroda koji u njoj žive". Hrvati i Bošnjaci (tadašnji Muslimani) masovno su izašli na referendum kojega su Srbi bojkotirali, a ubrzo nakon toga započeo je rat koji je okončan potpisom mirovnog sporazuma u Daytonu prije 30 godina u studenom 1995.
Od tada do danas tri strane imaju različitu perspektivu prema BiH.
Za Srbe u BiH, Dan neovisnosti simbolizira preglasavanje iz 1992. godine. Dodikova osuda zbog neprovođenja odluka Ustavnog suda BiH dodatno jača njegovu retoriku o Republici Srpskoj kao entitetu koji treba veću autonomiju ili čak odcjepljenje.
Hrvati u BiH osjećaju se iznevjerenima jer su 1992. podržali neovisnost BiH, no danas nemaju stvarnu političku ravnopravnost upravo kako je to definiralo referendumsko pitanje. Bošnjačka većina u Federaciji nastavlja birati hrvatskog člana Predsjedništva BiH, što izaziva frustracije i zahtjeve za izbornom reformom. A vodeći hrvatski političar Dragan Čović poziva na realizaciju europske perspektive zemlje kao put izlaza iz krize.
Bošnjački pak političari, kao i 1992. godine, zagovaraju model „građanske države“, što pak znači centralizaciju vlasti, a Hrvati i Srbi to doživljavaju pokušajem dominacije.
Slabljenje američkog angažmana u BiH dovelo je do neodlučnosti Ureda visokog predstavnika (OHR). Nekada bi OHR koristio bonske ovlasti protiv političara koji podrivaju BiH, dok danas poziva domaće institucije da riješe probleme – što vodi krajnje neizvjesnom raspletu uzavrele krize u ovoj zemlji.
