U priopćenju se navodi da je uslijed ratova od 1991. do 1995. ukupno oko 618.000 ljudi dobilo izbjeglički status u Srbiji, od kojih 330.000 iz Hrvatske i 266.000 iz BiH.

Srbija u službenoj evidenciji kao 'interno raseljene' vodi i više od 203.000 osoba raseljenih s Kosova poslije 1999., te 18.000 osoba koje su na teritoriju Kosova, ali ne u matičnoj općini i na svojoj imovini.

Tijekom više od 20 poslijeratnih godina, od ukupno oko 618.000 izbjeglih 144.000 ih se vratilo se u zemlje podrijetla - 75.000 u BiH i 69.000 u Hrvatsku, brojni su ostali u Srbiji i odmakli se od statusa izbjeglica, a veliki napredak u rješavanju izbjegličkih pitanja postignut je regionalnom suradnjom, navodi u svojem priopćenju Povjereništvo za izbjeglice Srbije.

Uzrokom još otvorenih problema ocjenjuje neadekvatan pristup pravima izbjeglih iz Hrvatske u njihovoj matičnoj zemlji, neriješeno pitanje dospjelih a neisplaćenih mirovina, dinarske i devizne štednje, oduzetim stanarskim pravima, te izostankom obnove više od 10.000 srušenih srpskih kuća u područjima gdje nije bilo ratnih djelovanja i oko 8.000 kuća na područjima zahvaćenim ratom.

Primjetan je, navodi se u priopćenju, i izostanak adekvatnog odgovora nadležnih institucija Hrvatske na porast broja incidenata na nacionalnoj osnovi i proisteklih iz govora mržnje, kao i odsustvo zaštite srpskog jezika i pisma.

Srbija je, ocjenjuje Povjereništvo, pokazala humanost i poštivanje međunarodnih standarda prema skoro 600.000 migranata iz Azije i Afrike koji su od sredine prošle godine prešli preko njezina teritorija.