Izvanredni parlamentarni izbori u Srbiji mogli bi biti raspisani 29. siječnja, nakon što tjedna dana ranije bude održana najavljena međuvladina konferencije Srbije i Europske unije kojom bi i formalno bili započeti pregovori o članstvu u Uniji, najavljuje u četvrtak beogradski tisak pozivajući se na više izvora iz vladajuće koalicije.
Izbori su riječ koja je na političkoj sceni Srbije i najčešće izgovarana od početka 2014. godine, a list 'Politika' danas piše kako će parlamentarne izbore srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić i raspisati 29. siječnja. U tom bi slučaju izbori mogli biti održani 16. ožujka, istodobno kada i izbori za vlast u Beogradu, kojim nakon prošlogodišnje smjene gradonačelnika i predsjednika vodeće oporbene Demokratske stranke (DS) Dragana Đilasa sada upravlja privremeno petočlano tijelo koje je faktički pod kontrolom vladajuće koalicije na državnoj razini.
Prema navodima 'Politike', 29. siječnja je i posljednji dan kada je moguće raspisati izbore da bi se oni održali istodobno kad i izbori u Beogradu, odnosno 16. ožujka. Da je Srbija korak bliže prijevremenim izborima ukazuje i najava predsjednika državnog parlamenta Nebojše Stefanovića, koji je i potpredsjednik vladajuće Srpske napredne stranke (SNS), da će izbore za gradsku vlast raspisati u petak 17. siječnja.
'Izbore u Beogradu raspisat ću u petak i oni će biti održani 16. ožujka. U odluci ću također navesti da kampanja može početi tek 29. siječnja, kako bi se stranke više posvetile radu, a manje promidžbi', rekao je Stefanović. Slijedeći logiku dosadašnjih službenih ocjena i političkog kalendara koji očekuje Srbiju na vanjskom i unutarnjem planu, čini se izvjesnim kako nikakve ozbiljnije odluke o izborima ne može ni biti prije 21. siječnja i briselske međuvladine konferencije EU i Srbije. Prije tog dana, po mnogim ocjenama analitičara i medija, svaka odluka o eventualnim prijevremenim izborima mogla bi biti preuranjena, jer pregovori o članstvu u EU nisu ni započeli.
Taj se zaključak može izvesti i iz nedavne poruke njemačkog veleposlanika u Srbiji Heinza Wilhelma kako Njemačka ne bi blagonaklono prihvatila eventualne prijevremene izbore u Srbiji u godini početka pregovora o članstvu u EU. Ocijenivši aktualnu srbijansku vladu stabilnom, Wilhelm je ocijenio da izvanredni izbori ne bi pridonijeli dojmu o Srbiji kao stabilnoj zemlji ni u drugim europskim državama 'jer otvarate pregovore, a potom se, pet tjedana kasnije, održavaju novi izbori, što znači da gubite vrijeme'.
Izvjestitelj Europskog parlamenta (EP) za Srbiju Jelko Kacin ocijenio je tijekom nedavnog posjeta Beogradu da eventulna odluka o izvanrednim izborima u Srbiji nije tema za Bruxelles i istaknuo da će 'biti primijenjeni plan A ili plan B', ovisno o tome hoće li izbora u Srbiji biti ili ne. 'I ako bude izbora, ja se nadam da će (šefica pregovaračkog tima Srbije s EU) Tanja Miščević dolaziti u Bruxelles i da ćemo nastaviti razgovore', rekao je Kacin. Ozračje iščekivanja izvanrednih izbora u Srbiji britanski 'The Economist' prokomentirao je ranije ocjenom da se srbijanski političari međusobno bore, umjesto da slave početak pregovora s EU.
Beogradski mediji ovih dana obiluju prepucavanjima pojedinih stranačkih dužnosnika vladajućih naprednjaka i socijalista, ali ocjene analitičara ne ukazuju na to da bi te tenzije morale nužno ishoditi raspisivanje izvanrednih izbora. 'Večernje novosti' pišu da će predsjedništvo naprednjaka Aleksandra Vučića tijekom vikenda razmotriti hoće li se SNS opredijeliti za izvanredne izbore i tako kapitalizirati veliku potporu od oko 45 posto te popularnost njezina lidera, kojemu pojedina istraživanja javnog mišljenja pripisuju čak i više od 50 posto naklonosti građana Srbije.
Prema informacijama ovog lista, ta odluka neće biti priopćena prije 21. siječnja, već nakon 25. siječnja, kada naprednjaci imaju stranačku izbornu skupštinu, jer Vučić i njegovi najbliži suradnici u stranci i državi ne žele ni na koji način politički ugroziti glavni strateški cilj i održavanje prve međuvladine konferencije Srbije i EU. Naprednjaci su, nakon pobjede na izborima 2012. godine, formirali koalicijsku vladu sa Socijalističkom partijom Ivice Dačića i Ujedinjenim regionima Srbije Mlađana Dinkića, a nakon rekonstrukcije vlade prošle godine, u vladi su ostali samo socijalisti i naprednjaci.
Poslije rekonstrukcije vlade sve su učestalije bile izjave visokih dužnosnika SNS da, sukladno jakosti i popularnosti stranke, na čelu vlade treba biti naprednjak, a jedina osoba koja u toj stranci ima bespogovoran utjecaj je njezin predsjednik i aktualni vicepremijer Aleksandar Vučić.
