SP u rukometu starta u petak utakmicom Hrvatske i Južne Koreje u Splitu, ali koliko će njegova organizacija točno stajati, još nije točno precizirano. Ono što je javnosti poznato je da su se država i gradovi domaćini na ime suorganizacije velebnog događaja obvezali iskeširati oko 35 milijuna kuna.

Prije točno godinu dana sada već bivši predsjednik Hrvatskog rukometnog saveza Željko Kavran ustvrdio je da će organizacija prvenstva stajati sedam milijuna eura Godinu dana poslije, njegov nasljednik Sandi Šola kaže da troškovi prvenstva iznose devet milijuna eura.

Kako je prvenstvo poskupilo za dva milijuna eura, javnost nikada nije saznala. Da se točna cijena prvenstva još ne zna, potvrdio je prošlog tjedna i predsjednik Hrvatskog olimpijskog odbora Zlatko Mateša. Kada se govori o troškovima od devet milijuna eura, tu naravno nije uračunata izgradnja dvorana (1,8 milijardi kuna) za koje bi kroz naredna tri desetljeća, jer ih je većina građena u javno-privatnom partnerstvu, porezni obveznici trebali izdvojiti oko šest milijardi kuna. Izgradanja, zagrebačke Arene stajala je primjerice 87 milijuna eura, ali će Vlada i Grad kroz 28 godina uz godišnju ratu od 7,5 milijuna eura isplatiti 210 milijuna eura.

Kako sav prihod od ulaznica pripada HRS-u, na ime TV prava dobit će dio i od IHF-a, a država će ubrati PDV, ispada da su najveći gubitnici u cijeloj priči gradovi domaćini koji su se gurali za dobivanje domaćinstva, a danas nisu najsretniji jer su im nametnuti troškovi koje nisu planirali. Tako će se morati pobrinuti za plaćanje smještaja, prijevoza, izrade službenih odora, osiguranje osoba, objekata i samih utakmica, promocije, prodaje ulaznica...

Čak se i njemački novinar agencije DPA iščuđava kako su ljudi u zemlji kojoj vanjski dug iznosi gotovo 90 posto ukupne proizvodnje, a prosječna plaća se kreće oko 600 eura odlučili na tako velika ulaganja.

Međutim, od Mateše, preko člana MOO-a Antuna Vrdoljaka, dopredsjednika HRS-a Zorana Gopca, pa do premijera Ive Sanadera, svi uvjereni su da će od prvenstva Hrvatska imati puno više koristi nego štete. Mnogi se pritom pozivaju i na studiju isplativosti organizacije SP-a koju je izradio Hrvatski institut za računovodstvo i financije pod vodstvom dr. Tihomira Domazeta.

'Organizacija SP-a apsolutno je ekonomski opravdana, ali treba naglasiti da mi u studiji nismo analizirali opravdanost gradnje dvorana. Naime, u njima će se u budućnosti održavati različiti događaji, pa bi se time trebalo posebno pozabaviti, ističe Domazet i dodaje da bi najveći profit od SP-a trebao imati turizam.

Prema njegovim procjenama, uzimajući u obzir različite direktne i indirektne parametre, turizam bi na ime SP-a samo u prvoj godini mogao računati na porast broja noćenja od 0,25 posto, što bi donijelo dodatnu zaradu od 15 milijuna eura. U budućnosti bi se, prema njegovim riječima, ta brojka i povećavala.

'Naša računica pokazala je da bi Hrvatska od SP-a, a od te brojke treba odbiti i troškove, mogla zaraditi 212,5 milijuna eura, a država bi na ime PDV-a trebala zaraditi 46, 5 milijuna eura', naglasio je Domazet.

Zanimljivo da je studija napravljena u listopadu 2006. godine, a da je Hrvatska dobila organizaciju SP-a dva mjeseca prije toga, što se malo kosi sa zdravom logikom.

'Studija je uvijek dobrodošla. Činjenica je da je London domaćin Olimpijskih igara 2012. godine i da Britanci još uvijek nemaju studiju o tome koliko će ih sve koštati jer se cijene na tržištu stalno mijenjaju', zaključio je Domazet.