Sveukupno je tamo pet grobova, a vidljivi su i ostaci ograde koja je zaokruživala to neveliko posljednje počivalište. Razum je naveo da za ovo groblje ne zna niti Židovska općina Zagreb, a općenito se jako malo zna o židovskoj zajednici iz tog pokupskog gradića nedaleko Karlovca poznatog po dvorcu obitelji Zrinski.

'Znamo da je u Ozlju postojala mala židovska zajednica, no o njoj, nažalost, ne znamo puno. Znamo i da je obitelj Leitner bila jedna od tih židovskih obitelji. Osim ovog groblja, kao trag postojanja židovske zajednice u Ozlju još jedino imamo kalupe za izradu beskvasnog kruha koji se jeo za vrijeme Pashe', rekao je Razum.

Kaže da nema podataka o tome koliko je Židova živjelo u Ozlju.

'Ozaljski židovi su stradali u Drugom svjetskom ratu jer nakon njegova završetka nemamo više nikakve podatke o obitelji Leitner koje je najpoznatija po gostionici koja se nalazila ispod župne crkve svetog Vida. Objekt u kojemu se nalazila gostionica je srušen prije dvije godine', dodao je Razum.

Za našeg boravka na groblju je stigao iz šume mještanin Miroslav Grgić čija je kuća udaljena kilometar. 'Hajde da se barem netko zainteresira', rekao je i dodao da 'ratuje sa šumarijom' da se šuma uredi.

Naveo je da je tu rođen 1940. godine, da je zatim 38 godina živio i radio u Zagrebu, a sada se vratio u rodni kraj. 'Svakoga dana sam u šumi. Kako ne bih znao za ovo groblje – kada sam na ispašu il u školu hodal, tud sam hodal! Prije je bila ograda, a možda su i još dva spomenika bila tu. Nikada nikoga nisam vidio da je obilazio ovo groblje', rekao je.

Ustvrdio je da je zadnji Židov u Ozlju bio čovjek prezimena Pisker, kojemu se imena ne sjeća, ali ga je poznavao. On je držao Leitnerovu gostionicu, kaže.

'Groblje ne mogu i ne smijem dirati. Da mogu, uredio bih taj dio šume. Ovo je groblje na nekadašnjoj zemlji Leitnera. Mislim da je Pisker u rodu s njima. Živio sam u Zagrebu kad je preminuo', naveo je Grgić. Na nadgrobnim spomenicima smo razaznali imena Ize Leitnera, Gizele Leitner i Regine Leitner.