Dnevnik je zanimalo vrijedi li i dalje računica koju je 16. veljače predstavio premijer Andrej Plenković, s obzirom na činjenicu da je u međuvremenu Rusija napala Ukrajinu, a cijene plina na tržištu znatno su porasle.

Premijer Plenković tada je predstavio set mjera kojima će država i Vlada spriječiti divljanje cijene energenata, a vrijednost paketa, prema najavama, iznosila je 4,8 milijardi eura.

Uključivao je trajno sniženje PDV-a na plin i električnu energiju s 25 na 13 posto te izjednačenje PDV-a na plin, struju i toplinsku energiju, a u razdoblju od travnja 2022. do 31. ožujka 2023. PDV na plin bit će smanjen na pet posto. Podignuti su i mjesečni vaučeri za najugroženije građane za struju i plin s 200 na 400 kuna, a u paket je uključena mjesečna naknada za pružatelje socijalnih usluga, njih 46.000, kao i posebne jednokratne naknade za umirovljenike.

Samo od smanjenja PDV-a, predstavljalo se tada, rasterećenje je bilo predviđeno na razini od 2,1 milijarde kuna.

Kako je za Jutarnji list rekao Dalibor Pudić, predsjednik Hrvatske stručne udruge za plin, cijena plina na svjetskom tržištu posljednjih je dana porasla između 20 i 25 posto, no ako se budu primjenjivale sve one mjere koje je Vlada najavila, za kućanstva neće biti većih poskupljenja od onih predstavljenih sredinom prošlog mjeseca.

'Cijene javnih usluga ići će prema planiranome i u tom smislu poskupljenja za kućanstva, iznad onoga što je najavljeno prije, ne bi trebalo biti do travnja 2023. godine. No kad govorimo o pravnim subjektima, ovdje je stvar prepuštena tržištu i ugovori će se sklapati po cijenama koje će vrijediti u trenutku u kojem pojedini subjekti budu obnavljati ugovore. Tu je zbilja teško jamčiti da neće biti promjena cijena jer je cijena plina na svjetskom tržištu porasla između 20 i 25 posto i situacija se mijenja iz dana u dan', rekao je Pudić, piše novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić.