Radionica origamija, pisanje imena na japanskom jeziku, izložba radova inspiriranih japanskom kulturom - sve je na zagrebačkom Filozofskom fakultetu na ovaj kišni i tmurni dan bilo u znaku Zemlje Izlazećeg Sunca.

U sklopu 21. po redu natjecanja u govorništvu na japanskom jeziku, s današnjim danom ujedno je naznačena i prekretnica u učenju japanskog jezika na Sveučilištu u Zagrebu, koje će od ove jeseni dobiti punokrvni akademski predznak. Dekan fakulteta i japanski veleposlanik u Hrvatskoj tom su prigodom u dvorištu zgrade posadili japansku trešnju – sakuru – koja će rasti zajedno s budućim generacijama japanologa.

'Nadamo se da će ta mlada sadnica izrasti u zdravo i snažno drvo, a isto to želim i za studij japanologije', istaknuo je veleposlanik Japana u Hrvatskoj Masato Iso prije natjecanja.

'Ove godine obilježavamo 20 godina slobodnog studija japanologije i vrlo intenzivne suradnje s Japanom, ali i 150 godina modernog Zagrebačkog sveučilišta i Filozofskog fakulteta. Čini se kao da je put od Zagreba do Japana i japanologije trajao 150 godina, ali mi njime kročimo 20 godina i siguran sam da ćemo ovim ohrabrenjem - pokretanjem redovitog studija – njime i dalje kročiti. Veselim se sljedećoj godini i svemu što nam predstoji', rekao je dekan Filozofskog fakulteta Domagoj Tončinić.

Kako nam je kazala Velna Rončević, profesorica Suvremenog japanskog društva i Moderne japanske povijesti, koja je i sama završila slobodni studij japanologije prije nego što je na njemu počela predavati, s pokretanjem 'pravog studija' čekalo se toliko dugo jer je isprva bilo potrebno obrazovati nastavnički kadar, ali i ispuniti određene tehničke uvjete.

Mnogi njihovi studenti su, kako kaže, za vrijeme studija imali priliku otići u Japan, a neki od njih su tamo i nastavili školovanje. Kako Filozofski fakultet sve više surađuje s japanskim sveučilištima, tamošnji profesori i studenti često dolaze na gostovanje odnosno na razmjenu u Zagreb, pa se ovdašnji studenti imaju priliku cjelovitije upoznati s jezikom i kulturom.

Preko anime do profesorske katedre

Studentima je poticaj za studiranjem japanskog jezika često upravo japanska popularna kultura, koja je od 90-ih godina prošlog stoljeća naovamo na Zapadu uspjela okupiti ozbiljnu sljedbu.

'Japanska vlada je na vrijeme prepoznala tu svoju meku moć, odnosno tzv. fenomen 'Cool Japan' - popularnost njihove kulture na Zapadu - te je krenula u njezinu ozbiljnu promociju. Tako da se njihova kultura tijekom svih ovih godina širila kroz dva kanala – 'odozdo', preko ljudi koji su se za nju organski zainteresirali ali i službenim putem 'odozgo'', naglašava Rončević.

Upravo je japanska popularna kultura privukla i 31-godišnju kroatistkinju Marinu, koja nakon trogodišnjeg slobodnog studija japanskog svoje znanje danas prenosi srednjoškolcima u sklopu izborne nastave u dvjema zagrebačkim gimnazijama.

'Japanski jezik i kultura su mi se, poput neke mačke između nogu, provlačili kroz cijeli život. Trenirala sam japanske borilačke sportove, a vjerojatno i kao većina mladih ljudi gledala anime, tako da je japanska popularna kultura jako utjecala na mene. Izrazito mi se sviđa japanska filozofija koja je duboko isprepletena s japanskom kulturom, pa sam stoga odlučila to sve dublje proučavati i upisati studij', rekla je, ponosno dodavši da je tijekom nastave uspjela 'pridobiti' nekoliko učenika koji će najesen pokušati i upisati japanologiju.

Kombinacija 'starog i novog' je pak ono što najviše fascinira Leonu Posavec, studenticu treće godine slobodnog studija japanologije. 'Japanci su toliko drugačiji od nas da mi je teško istaknuti samo jednu stvar. Tehnološki su jedan od najnaprednijih naroda na svijetu, a i dalje čuvaju svoju stoljećima staru tradiciju. Taj sudar drevnog i futurističkog je doista poseban i upravo je njihov balans svojstven Japanu', ističe ova studentica.

Što nakon studija?

Što se tiče prilika za zaposlenjem nakon studija, profesorica Rončevič kaže da su na tržištu rada ljudi koji poznaju japanski jezik, kulturu i način njihova poslovnog ophođenja u pravilu uvijek traženi jer mnoge japanske, ali i općenito istočnoazijske tvrtke, već dugo posluju u Hrvatskoj.

'Naši studenti postaju kvalificirani za rad u različitim područjima. Baveći se Japanom dotaknu i širi kulturni istočnoazijski kontekst, pa tako dobivaju i širi pogled, ali i više mogućnosti za zaposljenjem. Trenutno vlada velik interes za podučavanjem japanskog, možete raditi i u medijima i izdavaštvu, a između ostalog je tu i područje turizma i trgovinskih veza između Japana i Hrvatske, koje se godinama njeguju', ističe profesorica.

Težak, ali nekima i najljepši jezik na svijetu

A koliko je japanski jezik za ljude s našeg (indoeuropskog) govornog područja težak za savladati možda najbolje ilustrira poruka koju su papi u 16. stoljeću navodno poslali prvu kršćanski misionari. 'Bože, pomozi. Ovaj je jezik stvorio sam Sotona kako bi spriječio širenje kršćanstva u Japanu', glasila je poruka očajnih misionara.

Tijek učenja japanskog je, kako kaže profesorica, individualan, ali svakako iziskuje vrijeme i upornost.

'Netko lakše uči gramatiku, netko pismo pa mu lakše ide čitanje, netko je verbalno ekspresivniji pa lakše nauči govor. Japanska gramatika poprilično se razlikuje od naše, a koriste se četiri pisma – katakana, hiragana, latinica i kanji – koji se onda ovisno o kontekstu kombiniraju', dodaje.

Unatoč tome ili upravo zahvaljujući tome, nekima je taj jezik najljepši na svijetu.

'Japanski je možda najljepši jezik koji sam čuo. Sad ću reći nešto što će možda biti blasfemija, ali mislim da je ljepši i od talijanskog i francuskog. Sviđa mi se ritam koji imaju njihove riječi – suglasnik – vokal – suglasnik – vokal - zbog čega jezik zvuči jako otvoreno i veselo, kao da teče' , istaknuo je Alan, student treće godine slobodnog studija japanskog, koji se nada da će se jednog dana baviti stilistikom i fonetikom japanskog jer ga najviše zanimaju razine govora i naglasnog sustava.

S druge strane, 27-godišnja Marina, koja je tijekom studija bila i na razmjeni u Japanu, kaže da je prvo privuklo japansko pismo, koje je krenula sama proučavati prije upisa japanologije.

'Katkad je bilo izazovno tijekom studija jer je sve potpuno novo. Profesori su svi doista odlični i kad pređeš te prve granice, sve postane zabavnije', kaže Marina, koja je prije studija japanologije završila studij na Grafičkom fakultetu.